Da lješnjak može biti ozbiljna poljoprivredna proizvodnja pokazuje primjer Rame Mehmedagića iz Kozarca. Prvu parcelu zasadio je 2018. godine. Danas pod zasadima lješnjaka ima 15 hektara, a planira i dalje proširenje, novih 35 hektara. “Nisam se u početku fokusirao na prinos, već mi je bilo važno da zasadim što više lješnjaka”, istakao je Mehmedagić.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih preduslova za uspješnu proizvodnju jeste kvalitetna sadnica. U svojim zasadima ima istarski i rimski lješnjak, te italijanske sorte koje smatra najkvalitetnijim.
Pored proizvodnje, Mehmedagić sve više pažnje posvećuje i plasmanu. “Nakon što sam dobio ponudu iz Italije za otkup, uspio sam okupiti oko 12 klijenata, od kojih je prikupljeno i za Italiju izvezeno 7,5 tona lješnjaka. Klijenti su uredno isplaćeni”, rekao je Mehmedagić. Namjerava registrovati firmu za otkup lješnjaka i razvijati mrežu kooperanata širom BiH.
Da prostora za razvoj ove proizvodnje ima, smatraju i stručnjaci. Ističu da je prilikom podizanja zasada lješnjaka najvažnije pravilno odabrati parcelu, kvalitetan sadni materijal i odgovarajuću sortu. Dobro njegovan zasad može dati oko 2,5 do tri tone lješnjaka po hektaru.
“Klimatske promjene su se odrazile i na uzgoj lješnjaka. Lješnjak je specifičan u odnosu na druge voćne vrste, jer se oprašivanje odvija u januaru i februaru, dok se proces oplodnje završava tek u maju. Upravo su niske temperature početkom maja ove godine dodatno uticale na prinos. Prvog i drugog maja imali smo niske temperature i mraz, a takođe je ove godine izuzetno duga suša učinila da prinosi budu manji”, navodi Boris Stanković, viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
U Republici Srpskoj trenutno je pod zasadima lješnjaka oko 1.000 hektara. I pored izazova koje donose vremenske prilike, stručnjaci smatraju da lješnjak u našim krajevima ima dobru perspektivu. Iskustvo proizvođača iz Kozarca pokazuje da tržište postoji i izvan granica BiH.
M.Šodić