Cipele u kojima hodamo ulicom, gazimo po blatu i javnim površinama iste su one u kojima ulazimo u trgovinu po hljeb i druge namirnice. Korpu u koju stavljamo hranu ponekad spuštamo upravo na pod kojim svakodnevno gazimo, a potom je podižemo na kasu. Razmišljamo li o tome šta sve tako može dospjeti u našu kuhinju?
“Počeli smo gubiti navike osnovne kulture u kupovini. Korpa služi tome da u nju odložimo hranu, izvadimo je na traku i potom platimo. Međutim, često se desi i da sam trgovac kaže: ‘Slobodno popnite korpu na traku’, pa je nakrenemo i tako vadimo proizvode. Dakle, odgovornost ovdje podjednako snosimo i jedni i drugi. Naravno, mnogima od nas sve to smeta, zato što treba nekako da se ophodimo prema tuđoj i zajedničkoj imovini kao prema svojoj. S druge strane, pričamo ovdje ipak o hrani — u te korpe stavljamo mnogo voća i povrća, a onda ih guramo nogama po podu i dižemo na traku. I jedni i drugi moramo poraditi na stvaranju boljih navika”, rekla je Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja potrošača “DON” Prijedor.
U žurbi često zaboravljamo da prljavština sa korpe može dospjeti na namirnice, posebno one koje nisu zaštićene ambalažom.
“Korpe u tržnim centrima, kao i svi predmeti opšte upotrebe, mogu biti potencijalni put za prenošenje uzročnika infekcija. To je posebno izraženo ukoliko se u takve korpe stavljaju nezaštićeni proizvodi, poput hljeba i pekarskih proizvoda koji nemaju odgovarajuću ambalažu. Ukoliko ne vodimo računa i takve proizvode unosimo u kuću, to u svakom slučaju može biti način da se čovjek inficira, ukoliko postoji izvor infekcije”, naglasila je Gordana Kralj, specijalista medicinske mikrobiologije i parazitologije.
Za održavanje higijene u marketima odgovorni su i trgovci, koji su dužni da redovno dezinfikuju opremu i kontrolišu njenu higijensku ispravnost. Da li se propisane mjere sprovode u praksi, provjerava nadležna inspekcija.
“U Odsjeku za inspekcijske poslove grada Prijedora do sada smo u ovoj godini izvršili 16 kontrola tržnih centara. U 14 slučajeva izrečene su određene mjere, pri čemu valja naglasiti da tu spada i sanitarni nadzor, odnosno praćenje kliconoštva, a ne samo opšti higijenski uslovi hrane. Zbog uočenih prekršaja do sada smo izrekli četiri prekršajna naloga prema trgovačkim centrima”, pojasnio je Siniša Đaković, inspektor za hranu u Odsjeku za inspekcijske poslove grada Prijedora.
Za nepoštovanje sanitarnih propisa trgovcima prijete kazne od 2.000 KM, uz dodatnih 300 KM za odgovorno lice. Ipak, odgovornost nije samo na trgovcima. Korpu ne spuštajmo na pod, a potom na traku na koju odlažemo namirnice. Jer briga o higijeni počinje i od naših svakodnevnih navika.
Renata Š. Novaković
Foto: iStock