Sezona je prehlada i viroza, pa mnogi od nas u kućnim ormarićima čuvaju prave male zalihe lijekova. Međutim, da li zaista znamo šta nam je od toga u trenutku nužde neophodno, a šta samo skuplja prašinu? Pitali smo sugrađane šta se sve nalazi u njihovim kućnim apotekama.
“Trudim se da ne komplikujem puno, te kupujem samo ono što moram. Imam samo jednu vrstu lijeka koji mi je potreban. Uvijek gledam da upotrijebim na vrijeme lijekove kako im ne bi istekao rok”, rekla je jedna Prijedorčanka.
Racionalan pristup podrazumijeva da kućna apoteka sadrži samo najosnovnije lijekove za prvu ruku.
“Čovjek u kući treba da ima samo osnovne stvari i da racionalno raspolaže svojom kućnom apotekom, a ne da nagomilava lijekove. Ono što uvijek preporučujem jesu analgetici, odnosno lijekovi protiv bolova, te antipiretici za snižavanje povišene tjelesne temperature, kao što su paracetamol, brufen, naproksen ili bilo koji drugi analgetik. Zatim sanitetski materijal – pogotovo u domaćinstvima sa malom djecom, jako je bitno imati zavoj, komprese, hanzaplast i antiseptik za tretiranje manjih rana”, rekla je Božana Ćuk, magistar farmacije.
Osim analgetika i zavoja, važno je misliti i na priručna sredstva koja olakšavaju zbrinjavanje opekotina, kao i na redovnu terapiju za hronične bolesnike.
“Korisno je imati i kreme za tretiranje opekotina, a toplomjer je obavezan – bilo digitalni ili na bazi galijuma. Naravno, hronični bolesnici moraju redovno pratiti svoju terapiju kako ne bi ostali bez lijekova, ali i paziti da ne stvaraju nepotrebne zalihe”, dodaje Ćuk.
Prevelike zalihe najčešće vode do isteka rokova trajanja i nepotrebnog bacanja novca. Stare lijekove nipošto ne bacajte u kantu za smeće ili odvod jer se tako ugrožava životna sredina, već se raspitajte i odnesite ih u apoteke koje primaju farmaceutski otpad.
Renata Š. Novaković
Foto: Mreža X – CHA