„Misija svakog zdravstvenog radnika treba i mora da bude zagovaranje prevencije bolesti i promocije zdravih stilova života. Obrazovanje i informisanje građana o zdravlјu najjače je oružje protiv bolesti. Živimo u vremenu u kojem je medicinska nauka postigla nevjerovatne uspjehe u liječenju, ali ipak moramo naglasiti – prevencija je i dalјe naš najjači saveznik“, rekao je u intervjuu za „Kozarski vjesnik“ ministar Alen Šeranić
Ministar ste zdravlјa i socijalne zaštite u dva mandata. Po čemu se ovaj drugi razlikuje od prvog?
– Na početku prvog mandata nastojao sam da sagledam sistem, koje su manjkavosti, na kojim polјima treba da radimo i kako da zdravstveni i sistem socijalne zaštite prilagodimo potrebama lјudi. Izgradili smo partnerske odnose sa udruženjima pacijenata, strukovnim udruženjima, nevladinim sektorom i sindikatima, pa su na taj način sve odluke koje smo donosili bile rezultat zajedničkog dogovora. Vidlјivi su rezultati i na drugim polјima, od finansijske stabilizacije sistema, do gradnje i opremanja bolnica, standardizacije usluga, jačanja primarne zdravstvene zaštite, pa sve do uvođenja novih prava za pacijente. Još na početku prvog mandata obišao sam skoro sve zdravstvene ustanove i snimili smo situaciju kada su u pitanju oprema i vozni parkovi. Kako realizujemo projekte, tako po prioritetima rješavamo i ove probleme, i u velikoj mjeri možemo reći da smo pobolјšali vozne parkove kako bi oni mogli da zbrinjavaju urgentna stanja u što kraćem vremenu i sa kvalitetnom opremom. Pojava virusa korona i borba sa pandemijom nas je u jednom momentu malo usporila, ali zadovolјan sam, jer čak i u teškim okolnostima nisu zaustavlјeni kapitalni projekti u zdravstvu. Veliko mi je zadovolјstvo što mogu da kažem da smo izgradili i opremili savremenu bolnicu u Doboju, banjsko-rekreativni kompleks u objektima stare banje “Šeher” u Banjaluci – “Terme Banjaluka”, opremili smo i uspostavili Kliniku za kardiohirurgiju u UKC Republike Srpske, a pri kraju su projekti Onkologije u UKC, kao i nove bolnice u Trebinju. Posebno mi je drago da smo uz podršku predsjednika Milorada Dodika uspostavili Laboratoriju za HLA tipizaciju tkiva, što je veliki iskorak za zdravstvo Republike Srpske.
Vaš cilј je od početka unapređenje zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske. Da li ste nadomak Vašeg cilјa i čime ste najzadovolјniji u proteklom periodu?
– Onaj ko kaže da je završio sve poslove u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, taj ne treba da se bavi tim poslovima. To su živi sistemi, potrebe lјudi su stalne i narastajuće i tu nema stajanja. Ako me pitate čime sam lično zadovolјan, onda je to primjena vakcine protiv humanog papiloma virusa u Republici Srpskoj i to najsavremenijom devetovalentnom vakcinom. Takođe, nadam se da ćemo uskoro u Narodnoj skupštini Republike Srpske dobiti podršku za usvajanje Zakona o zaštiti zdravlјa stanovništva od duvana i duvanskih proizvoda, što je posebno važno za zaštitu djece i omladine. Na polјu socijalne zaštite urađeno je takođe mnogo, osnovali smo Zavod za socijalnu zaštitu, značajno smo povećali iznose socijalnih davanja, uveli pravo roditelј-njegovatelј, uduplali naknadu za novorođenčad… Godinama su u zdravstvu dugovanja bila glavna tema, a sada možemo reći da nakon izmirenja dugovanja bolnicama za poreze i doprinose i uvođenjem domova zdravlјa u trezor, to više nije slučaj. Vlada Republike Srpske izmirila je kompletan poreski dug Bolnice „Srbija“ Istočno Sarajevo, a projekcija je da ćemo po kreditnom zaduženju Republike Srpske prema Svjetskoj banci i iz budžeta Republike Srpske do kraja ove godine izmiriti dugovanja i svim ostalim bolnicama. To je ogroman korak naprijed i vjerovatno najveći iskorak po tom pitanju u zdravstvu. Zahvalјujući tim rasterećenjima, zdravstvene ustanove mogu da se okrenu razvoju, ulaganjima, unapređenjima usluga za pacijente i razvojem novih dijagnostičkih i terapijskih procedura.
Često dajete preporuke građanima za zaštitu zdravlјa. Šta biste ovom prilikom izdvojili, a takođe šta je najvažnije za djecu?
– Misija svakog zdravstvenog radnika treba i mora da bude zagovaranje prevencije bolesti i promocije zdravih stilova života. Obrazovanje i informisanje građana o zdravlјu najjače je oružje protiv bolesti. Živimo u vremenu u kojem je medicinska nauka postigla nevjerovatne uspjehe u liječenju, ali ipak moramo naglasiti – prevencija je i dalјe naš najjači saveznik. Put od dijagnoze do terapije često je dug, težak i skup, kako za pacijenta tako i za zdravstveni sistem. Zbog toga ne smijemo da zaboravimo na rizike za hronične nezarazne bolesti – kardiovaskularna obolјenja, dijabetes, hronične bolesti pluća i brojne druge. Međutim, i sam kao roditelј uočavam brojne izazove. Industrijska hrana koja nam je dostupna vrlo često je puna šećera, vještačkih boja i aditiva. Istovremeno, igru u dvorištima mališani su zamijenili telefonima i tabletima. Sve veća gojaznost i početni deformiteti kod djece predškolskog i školskog uzrasta – opominju nas i obavezuju. Ministarstvo zdravlјa i socijalne zaštite Republike Srpske ostaće čvrsto opredijelјeno da u svakoj prilici napomenemo da zdravlјe mora da bude u prioritetu svih politika – od republičkog do lokalnog nivoa. Preduslov za zdravlјe su i uslovi u kojima djeca odrastaju: od igrališta, parkova, sportskih terena, biciklističkih i trim staza do čistog vazduha. Sve to je prevencija. Ali, uz sve to, svako od nas treba da razmisli i šta lično čini za svoje zdravlјe i zdravlјe svoje porodice, recimo koliko vodimo računa o prehrambenim navikama, kakvu užinu djeci spremamo za školu, da li je to čips ili jabuka, koliko se bavimo fizičkom aktivnošću, da li kod lјekara idemo samo onda kada nas nešto boli.
Šta je sa bolnicom u Prijedoru? Hoće li se graditi nova, da li se odustalo od tog projekta ili će se ići na rekonstrukciju i eventualnu dogradnju?
– Naravno da se nije odustalo. Prema Zaklјučku Vlade Republike Srpske, Bolnica je zadužena da izradi Idejni projekat za projekat „Modernizacija JZU Bolnice „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor – sanacija i rekonstrukcija postojećeg objekta C, objekta psihijatrije, izgradnja novog objekta za proširenje postojećih kapaciteta i nabavka nove medicinske i nemedicinske opreme“. Vlada Republike Srpske je odobrila da se u budžetu Republike za 2025. godinu obezbijede sredstva potrebna za finansiranje troškova izrade Idejnog projekta. Nakon što rukovodstvo bolnice u Prijedoru završi ovu fazu, slijedi upućivanje informacije o idejnom projektu na sjednicu Vlade, a potom, kao i kod drugih kapitalnih projekata i investicija u zdravstvu, sve naredne aktivnosti na pripremi i realizaciji predviđene zakonskim propisima u cilјu realizacije ovog projekta. Do sada, Bolnica je završila proceduru javne nabavke izvođača za planiranu sanaciju ravnog krova objekta.
Domovi zdravlјa su uglavnom prešli svi na trezorsko poslovanje. Da li je taj trezorski sistem poslovanja donio veću sigurnost domovima zdravlјa?
– Apsolutno. Ali i veću sigurnost za zaposlene i pacijente. Iako je na početku ovog procesa bilo dosta otpora od pojedinih domova zdravlјa i lokalnih zajednica, primjer onih koji posluju na ovaj način pokazao je da nisu bili u pravu, što su i sami uvidjeli. Trezorski sistem poslovanja zahtijeva bolјe planiranje, trošenje i kontrolu. Jedinice lokalne samouprave, kao osnivači lokalnih domova zdravlјa, dobijaju mogućnost i nadležnost neposrednog praćenja planiranja, upravlјanja i kontrole finansijskog poslovanja svog doma zdravlјa. Takođe, Vlada Republike Srpske je do sada izdvojila više od 60 miliona maraka za izmirenje poreskih dugovanja za domove zdravlјa koji su prešli na trezor, što znači da kreću na zdravim osnovama. Na njima je da dalјe sa lokalnim vlastima tom zdravstvenom ustanovom upravlјaju odgovorno i domaćinski. Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sa svojim tranšama ne kasni ni jedan dan.
Ljekarima je omogućeno da rade do 68. godine. Da li i koliko ih ima zainteresovanih?
– To je bio zahtjev koji smo imali od strane struke i rukovodilaca zdravstvenih ustanova, većinom malih domova zdravlјa ili onih koji su u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama. Obilazeći te ustanove, u razgovoru sa direktorima domova zdravlјa, čujem da je to bila dobra mjera, jer su mogli da zadrže kadar i da obezbijede kontinuiranu zdravstvenu zaštitu za stanovništvo. U vremenu kada je teško motivisati zdravstveni kadar za primarnu zdravstvenu zaštitu, naročito u ruralnim sredinama, mogućnost produženog radnog vijeka za doktore medicine ide u korist prije svega pacijenata.
Vi ste ministar kojem građani izuzetno vjeruju. Pogotovo za vrijeme epidemije virusa korona. Kako to komentarišete?
– Povjerenje je velika riječ, hvala Vam. Međutim, povjerenje je osnovni uslov u zdravstvenom sistemu. To je baza sa koje počinje razgovor između zdravstvenog radnika i pacijenta i vrlo često okosnica uspješnog liječenja. To povjerenje mi je za vrijeme pandemije, ali i danas, najveća odgovornost. Pandemija je bila vrijeme nesigurnosti i straha, i ako sam makar malo doprinio da građani osjećaju sigurnost i povjerenje u sistem – to mi je najveće priznanje. Ono na šta sam ponosan jeste da se ono nije odnosilo samo na mene lično, već u zdravstveni sistem u cjelini, u naše lјekare, medicinske sestre, epidemiologe, krizne štabove. To vrijeme je iza nas, ali se nadam da će se povjerenje u naš zdravstveni sistem, naše sposobnosti i znanje graditi i u budućnosti.
Gordana Kaurin