Da li je krov nad glavom, jedna od osnovnih ljudskih potreba postao luksuz? Iz godine u godinu cijene kvadrata rastu, a obim gradnje se drastično povećava.
„Trenutno u izgradnji u Prijedoru je više do 12 stambenih objekata, ili objekata za kolektivno stanovanje. To su zgrade gdje se radi otprilike od 15 do 25 stanova u užem centru grada , a van centra su u izgradnji cijeli kompleksi stambenih naselja , gdje zgrade imaju od 50 do 70 stambenih jedinica. Obično se radi o kvadraturama koje su najpopularnije od nekih 37 sa izdvojivom spavaćom sobom do nekih 60 ili 70 kvadrata sa dvije ili tri spavaće sobe ovisno o potrebama samih kupaca“, kaže Dragan Gruban, agent za nekretnine u Prijedoru.
Prema prognozama ne nazire se ni mogućnost stagnacije cijena tako da građani o jeftinijim kvadratima u budućnosti ne trebaju razmišljati.
„Cijene u centralnoj gradskoj zoni su već prešle 3. 000 KM po kvadratu i idu do 3. 200 KM sa uračunatim PDV-om s tim da se radi o lokacijama koje su u centralnoj gradskoj zoni bukvalno najbliže glavnoj ulici, ističe Gruban i dodaje: „Što se tiče drugih lokacija one su takođe popularne. U blizinama su škola, vrtića, tržnih centara i cijene takvih stanova su oko 2. 700 KM sa uračunatim PDV-om“.
Građani smatraju da su cijene previsoke u odnosu na plate i životni standard.
„Naravno da su previsoke cijene. To nije realno za ovaj standard života, koliko ljudi zarađuju, male su plate stvarno nije realno“, mišljenja je jedan od anketiranih Prijedorčana.
Trenutno građane veoma zanima povrat PDV-a i očekuje se usvajanje Pravilnika po kome će se vraćati porez na dodatu vrijednost . Polovni stanovi takođe imaju dobru cijenu i ovisno o stepenu ulaganja koje je potrebno kreću se od 1. 800 do 2. 200 ili 2. 300 KM po metru kvadratnom.
„Sami troškovi poskupljenja građevinskog materijala , usluge majstora su dostigle svoj vrhunac, pa i kad kupite polovan stan treba izdvojiti sigurno od 300 do 600 KM po kvadratu u njegovo renoviranje“, navodi Gruban.
Mnoge zgrade u izgradnji nemaju riješeno parking mjesto što je inače i gorući problem grada na Sani. Oni koji grade podrumske etaže objekta lakše prodaju stanove, a regulacioni plan sada predviđa izgradnju zgrada u užoj centralnoj zoni sa šest spratova. Izbor je svakako velik, ali ostaje pitanje kolike su mogućnosti samih građana?
Gordana Kaurin