“Za prvih šest mjeseci 2025. godine izvoz je rastao za 6,6%, uvoz za 3,6% a deficit se smanjio za 3,3%. Na prijedorskoj regiji došlo je do određenog oporavka kada su u pitanju izvozne aktivnosti“, rekla je u razgovoru za “Kozarski vjesnik” Dijana Đaković.
Kako komentarišete privredna kretanja u prošloj i ovoj godini i koji su najveći izazovi s kojima se suočavaju ovdašnji privrednici?
– Prošlu godinu obilјežili su otežani uslovi privređivanja u RS i prijedorskoj regiji. Uzrok za to su, prije svega, geopolitički faktori koji su izazvali recesiju i krizu u Evropskoj uniji, koja je najznačajniji spolјnotrgovinski partner preduzeća u našoj regiji. Ratni sukobi između Rusije i Ukrajine doveli su do energetske krize, a zatim i svih ostalih kriza te do recesije u zemlјama EU. Naši privrednici su se našli pred izazovom da bi opstali na tom tržištu, da moraju da smanje troškove i zadrže kvalitet, a istovremeno da se suoče sa smanjenom tražnjom kao poslјedicom dešavanja i uticaja ovih faktora. Prošlu godinu, shodno navedenom, obilјežio je pad industrijske proizvodnje za 4,5% i samim tim i zaposlenosti industrije za 4,8% i došlo je do smanjenja u spolјnotrgovinskoj razmjeni. Izvoz je pao za 2,7%, uvoz je rastao za 4,3%, što je dovelo do rekordnog deficita u spolјnotrgovinskoj razmjeni – od 23,6% je deficit rastao. Pokrivenost uvoza izvozom je pala ispod 70%, iznosila je 68,7%. Pozitivno je u prošloj godini da je inflacija stabilizovana, tako da imamo inflaciju na godišnjem nivou od 1,9% i bruto društveni proizvod je imao pozitivne stope rasta. Realni rast bruto društvenog proizvoda u prošloj godini je bio 3,1%.
Kakve su procjene za naredni period?
– U ovoj kalendarskoj godini nadali smo se stabilizaciji prilika na geopolitičkom planu i oporavku privrede. Međutim, određeni trendovi iz 2024. su se zadržali, tako da imamo i dalјe pad industrijske proizvodnje i pad zaposlenosti u industriji, ali ono što pokazuje određeni oporavak jeste spolјnotrgovinska razmjena. Za prvih šest mjeseci 2025. godine izvoz je rastao za 6,6%, uvoz za 3,6% a deficit se smanjio za 3,3%. Kada je u pitanju situacija u opštinama prijedorske regije i gradu Prijedoru, slično kao što sam iznijela podatke za Republiku Srpsku, došlo je do određenog oporavka kada su u pitanju izvozne aktivnosti, tako da imamo rast izvoza za prvih šest mjeseci u 2025. godini u Kostajnici i Krupi na Uni, a neznatan pad u Prijedoru, Novom Gradu, Oštroj Luci i Kozarskoj Dubici. Ovi podaci govore da je kriza i dalјe prisutna, ali svi se nadamo stabilizaciji stanja na tržištu EU. Već sada se Privrednoj komori obraćaju privrednici sa upitima da probaju nastupiti na neka druga tržišta. Situacija se usložnjava zbog činjenice da je zadržavanje konkurentnosti za naše firme sada dosta uslovlјeno ispunjavanjem nekih novih standarda, poput onih iz oblasti zaštite životne sredine. Tako da se mora razmišlјati o uvođenju obnovlјivih izvora energije, poštovanju nekih standarda vezanih za dekarbonizaciju i CP, pri čemu Privredna komora nastoji da privrednike pravovremeno o svemu tome informiše i pruži konkretne obuke kako bi ispunili nove standarde i na taj način ostali prisutni na tržištu EU.
Kako riješiti problem odliva kvalifikovane radne snage, koji je godinama prisutan?
– Taj problem je, nažalost, bio aktuelan i 2024. godine, a isti negativan trend nastavlјen je i u ovoj godini. Razlog zašto mladi lјudi odlaze je slojevit i višestruk i nije lako nekim konkretnim mjerama uticati da se taj negativan trend brzo zaustavi. Vlada RS pokušala je da to zaustavi povećanjem najmanje plate i generalno plata. U prošloj godini plata je rasla za 8,2% i taj trend povećavanja zadržao se i u 2025. godini. Ohrabruju nagovještaji u prijedorskoj regiji da neki investitori žele povećati svoje proizvodne kapacitete, ali nažalost ima i onih drugih. Suočavamo se i sa situacijom da određeni investitori, zbog svih navedenih problema, razmišlјaju da se povuku sa ovog područja. U ovakvim otežanim uslovima za privredu, jako je važno da Vlada RS i naše lokalne zajednice prepoznaju potrebe privrede i pokušaju izaći u susret kako bi se zaposlenost i privredna aktivnost održali na postojećem nivou za vremena kada će doći do stabilizacije prilika u Evropi. Samim tim biće povećana potražnja za proizvodima naših preduzeća. I grad Prijedor je to prepoznao.
Možete li reći nešto više o 2025. kao godini privrede u Prijedoru?
– Privredna komora i Zanatsko-preduzetnička komora prošle godine su pokrenule inicijativu da 2025. bude godina privrede u gradu Prijedoru. Imali smo više sastanaka i smatramo da je grad uradio značajan iskorak i pomake kada su u pitanju podsticajna sredstva i podrška privrednicima i preduzetnicima. Posebna nevolјa koja je zadesila privredu u Prijedoru vezana je za prolјetne poplave. Vlada i lokalna zajednica uložile su maksimalan napor da građanstvu i privredi u tim teškim trenucima izađu u susret.
Da li se poslodavci moraju snalaziti pomoću stranih državlјana da nadomjeste nedostatak radne snage?
– Poslovna zajednica vrši pritisak da se broj radnih dozvola iz godine u godinu poveća. Za prvih šest mjeseci 2025. godine u RS je izdato 725 novih radnih dozvola, što je za 169 manje nego u istom periodu prošle godine. Jedan od načina da se problemi sa nedostatkom radne snage prevaziđu jeste uvoz radne snage. Poslovna zajednica stalno vrši pritisak da se po ovom pitanju liberalizuju uslovi. Drugi način kome neki pribjegavaju je da svoju proizvodnju tehnološki unaprijede, jer uvođenje novih tehnologija i digitalizacija proizvodnih procesa takođe utiče na objektivno smanjenu potrebu za radnim mjestima. To je takođe jedan od načina kako se i troškovi proizvodnje mogu smanjiti, a i konkurentnost povećati. Ono što je izazov za naredni period i do kraja ove godine jesu demografske migracije i nedostatak radne snage. Radna snaga više nedostaje u nekim zanatskim zanimanjima i određenim sektorima.
D. Sovilј