“Udruženje voćara Republike Srpske ima odličnu saradnju sa resornim ministarstvom. Koriste se svi podsticaji koji su regulisani Pravilnikom za podršku proizvodnje. Voćari koji ispunjavaju uslove, imaju podsticaje za protivgradnu mrežu od 70 odsto i 20 feninga za proizvedeno i prodano voće. Dobijamo i 100.000 sadnica za podizanje novih zasada, odnosno bespovratna sredstva, 3.500 sadnica po korisniku”, rekao je Dojčinović za “Kozarski vjesnik”.
Kako ocjenjujete ovu godinu kada je urod voća u pitanju, posebno u Potkozarju?
– Ova godina je izuzetno teška. Jedna od najlošijih i najtežih u poslјednjih nekoliko decenija za proizvodnju i uzgoj svih voćnih vrsta i sorti. Iako su prolјetne kiše najavlјivale dobru sezonu, visoke temperature u aprilu su uticale na slabiji rod voća, posebno kod višnje i jabuke. Prinosi i kvalitet voća se razlikuju zavisno od područja gdje se nalaze voćnjaci, ali su mnogo manji od očekivanih. Šlјiva je totalno podbacila, a u Potkozarju su samo za rakijski kazan i to ukoliko ih ima toliko.Čak i na Majevici, gdje je inače najveća proizvodnja, ove godine je jako loše rodila. Kompletno voćarstvo je u veoma teškoj situaciji.
Kakvo je stanje s lubenicom, da li su proizvođači zadovolјni?
– Kad je lubenica u pitanju proizvođači su zadovolјni prinosom, osim onih koji su imali štete od grada. Međutim, potražnja je veoma dobra, a može se reći da je i cijena bila relativno dobra kad je lubenica u pitanju.
Koliko voćara u Republici Srpskoj ima adekvatnu zaštitu u voćnjacima od vremenskih neprilika?
– Veoma mali broj voćara ima zaštitu od svih vrsta nepogoda. Najbolјu zaštitu imamo od grada, odnosno protivgradne mreže sigurno ima oko 25 odsto voćara u Republici Srpskoj.
Da li i koliko uvoz guši domaću proizvodnju?
– Poruka građanima da kupuju domaće voće ne vrijedi ako je cijena domaćeg proizvoda viša od cijene uvoznog voća, pa tako imamo situaciju da je južno voće koje se uvozi, jeftinije od domaće jabuke. Takođe, problem je i što uvozimo voće koje mi u velikoj mjeri proizvodimo. Smanjivanjem marže na domaće voće, smanjila bi se i njegova konačna cijena, ali to se ne dešava. Tako da će većina građana radije kupiti jeftiniju uvoznu narandžu, nego domaću skuplјu jabuku. S druge strane, naša proizvodnja je puno kvalitetnija. Uvozimo nekvalitetno voće i povrće i sve ono što ne može proći na drugom tržištu, ide u zemlјe jugoistočne Evrope. Puno preparata koji se koriste u Španiji i Turskoj nama, recimo, nije dozvolјeno, a znate i sami koliko se voća i povrća uvozi iz ovih zemalјa. Uvozom se nama stvara nelojalna konkurencija. Zato dugi niz godina insistiramo i tražimo da nadležne institucije uvedu zaštitne mjere – prelevmane kao i sve druge evropske zemlјe koje štite svoje proizvođače.
Koje sve načine i metode voćari koriste da bi zaštitili svoje voćnjake?
– Voćari koriste sve dozvolјene preparate za zaštitu bilјa koji su na odobrenoj listi.
Da li je Udruženje voćara Republike Srpske zadovolјno saradnjom s resornim ministarstvom i koje sve podsticaje voćari dobijaju?
– Udruženje voćara Republike Srpske ima odličnu saradnju sa Ministarstvom polјoprivrede Republike Srpske. Koriste se svi podsticaji koji su regulisani Pravilnikom za podršku proizvodnje. Voćari koji su registrovani u APIF-u i ispunjavaju sve uslove, imaju podsticaje za protivgradnu mrežu od 70 odsto i 20 pfeninga za proizvedeno i prodano voće. Dobijamo i 100.000 sadnica za podizanje novih zasada, odnosno bespovratna sredstva 3.500 sadnica po jednom korisniku, kao što imamo i podršku za irigacione sisteme – antifrostove za zaštitu od mraza.
Kako se voćari snalaze za radnu snagu?
– To je jedan od najvećih problema s kojim se suočavaju. Pogotovo kad je vrijeme za orezivanje voća, za berbu. U poslјednje vrijeme primjetan je uvoz radne snage iz drugih država. Visoke su i dnevnice, tako da se snalaze kako znaju i umiju.
Koliko ove godine voćari mogu biti zadovolјni?
– Ove godine zaista nemaju razloga ni za zadovolјstvo, ni za sreću. Loša godina za sve njih. Unazad dvadeset do trideset godina nije bila gora godina za koštunjičavo voće, ali i za kruške.
Gordana Kaurin

