“Praktična nastava je dosta napredovala. Poslodavci sve više sarađuju sa školama. Više to nije čekanje gotovog srednjoškolca sa stečenom diplomom i traženje radnika, nego su oni uklјučeni u sam proces školovanja. Ljudi iz lokalne zajednice rado prihvataju tu saradnju, a Privredna komora vrši obuku novih poslodavaca, odnosno mentora”, rekla je Dražena Mršić za “Kozarski vjesnik”.
Još nekoliko dana nas dijeli od početka upisa u prve razrede srednjih škola. S tim u vezi, resorno ministarstvo nedavno je objavilo javni konkurs. Koji su upisni rokovi?
– Junski rok počinje petnaestog i traje do sedamnaestog juna, nakon čega će biti objavlјene preliminarne rang-liste na oglasnim pločama škola, odnosno na oglasu informacionog sistema Ministarstva prosvjete i kulture. Potom slijede konačne rang-liste na kraju ovog mjeseca i drugi upisni rok za sve one učenike koji nisu uspjeli da upišu zanimanje u prvom roku. Može se desiti da učenik nema dovolјno dobre rezultate, a birao je pet zanimanja u dvije škole i nije uspio da ostvari upis ni u jedno želјeno zanimanje. Ministarstvo prosvjete i kulture ostavilo je mogućnost u drugom roku za đake koji nisu uspjeli da se upišu u srednju školu. Naglašavam da za svakog učenika postoji mjesto u srednjoj školi, a da li će upisati želјeno zanimanje, svakako zavisi i od rezultata koje donosi iz osnovne škole.
Novina od ove godine je to da učenici imaju veću mogućnost izbora. O čemu se konkretno radi?
– Jeste, ove godine je novina to da učenici mogu da biraju dvije različite škole i pet zanimanja, ukoliko sami konkurišu preko elektronskog dnevnika. Ukoliko dođu u školu, onda će moći, uz pomoć komisije, da konkurišu za zanimanja koja su isklјučivo u toj školi. To je ono što je važno naglasiti. Iz osnovnih škola očekujemo oko 560 učenika.
Na čelu ste Ugostitelјsko-ekonomske škole i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola. Koliko su se vremenom mijenjali afiniteti učenika, odnosno popularnost određenih zanimanja i obrazovnih profila?
– Dolazilo je do promjena. Ranije su to bila zanimanja u okviru medicinske struke, potom su slijedila zanimanja u okviru elektrotehnike, onda je došlo do porasta interesovanja učenika za mašinstvo i obradu metala. Struka ekonomija, pravo i trgovina su uvijek aktuelni, tako da to sve zavisi od generacija koje nam dolaze i od njihovih interesovanja. Deficitarna su trogodišnja zanimanja. Ove godine imamo u Ugostitelјsko-ekonomskoj školi konobare i kuvare i u Polјoprivredno-prehrambenoj školi pekare i mesare. To su zanimanja koja nude zapošlјavanje odmah po završetku škole, a učenici i dalјe pokazuju slabo interesovanje, iako Ministarstvo daje stipendije i subvenciju prevoza za ova zanimanja.
Da li generalno učenici bježe od zanata?
– Da, imamo tu pojavu ne samo u Prijedoru nego i u ostalim dijelovima Republike Srpske. Kao što sam naglasila, učenici pokazuju slabo interesovanje za zanimanja trećeg stepena, na što uticaja ima i sredina i roditelјi i šta će dijete poslije raditi. Svi su roditelјi volјni da njihovo dijete bude školovano, da kasnije ima određene olakšice, da radi neke fizički manje naporne poslove, ali potrebe tržišta rada su takve i nama će uvijek trebati zanimanja trećeg stepena.
Poslodavci žele da im formiran radnik dođe iz srednje škole. Da li praktična nastava može to da prati opremlјenošću kabineta i kadrom?
– Ako bih poredila početak praktične nastave u školama i tačku do koje smo sada došli, svakako bih rekla da ima jako puno napretka. Poslodavci su sve više uklјučeni u saradnju sa školama. Više to nije čekanje gotovog srednjoškolca sa stečenom diplomom i traženje radnika, nego su oni uklјučeni u sam proces školovanja. Mi smo od prošle godine malo više omasovili praktičnu nastavu kod poslodavca, tako da smo imali preko 50 učenika na praksi i 14 zaklјučenih ugovora sa privrednim subjektima. Ljudi iz lokalne zajednice rado prihvataju tu saradnju, a Privredna komora onda prolazi proces obuke novih poslodavaca, odnosno mentora koje oni imenuju i mentora u školama koji su se priklјučili svemu tome.
Kada govorimo o upisima, primjetan je manjak učenika. Da li prosvjetni radnici strijepe hoće li imati dovolјan fond časova?
– To je bojazan prosvjetnih radnika od momenta kad dođu i zaposle se u školama na neodređeno vrijeme. Mi smo jedina branša u kojoj vi krenete sa jednim ugovorom, koji kasnije može da se mijenja. Svi drugi radnici kad se zaposle, dobiju ugovor na neodređeno, imaju opis svojih poslova i rade taj posao. Mi svake godine čekamo koliko će djece doći, da li će biti zainteresovani za zanimanja koja nudimo, da li ćemo uspjeti popuniti naš plan upisa, tako da je to višedecenijski problem. Smanjuje se broj učenika. Kod nas u prethodne tri ili četiri godine taj broj nekako miruje, kreće se od 540 do 560 učenika. Nema posebnog osciliranja, ali kad to uporedite s nekim brojem učenika koji je ranije bio u ovim školama prije 15 godina, da, smanjuje se broj. Ljudi su uvijek migrirali, ali mi u poslјednje vrijeme sve češće imamo situaciju da nam se porodice vraćaju i da traže svoje mjesto ovdje, da se upisuju, njihova svjedočanstva idu na nostrifikaciju i da nastavlјaju školovanje ovdje. Tako da sad imamo i takav trend koji nije bio prethodnih godina. Porodice dolaze nazad i shvataju da je njima u stvari najlјepše ovdje gdje su rođeni i da je to najbolјe mjesto za njihovu djecu.
Šta biste za kraj poručili budućim srednjoškolcima?
– Poručila bih i srednjoškolcima i njihovim roditelјima da ne brinu mnogo oko upisa. Tu neće biti nikakvih problema. Ovih dana mogu da dođu u školu ukoliko je nešto nejasno, da nas kontaktiraju telefonom i obrate nam se, dobiće sve neophodne informacije. Ukoliko primijete neka odstupanja, slobodno mogu doći da vide svoje rezultate, da porazgovaraju zbog čega su ti rezultati takvi. Može se desiti da kad dijete konkuriše za pet različitih zanimanja, da njegov broj bodova ne bude isti. Svako zanimanje ima predmete koje boduje. Ti predmeti nisu isti, tako da se može desiti da učenik ima različit broj bodova. Sve škole su imenovale upisne komisije, lјudi im stoje na raspolaganju. Znam da je ovo sad teška odluka, šta i na koji način upisati. Ljudi se još uvijek pribojavaju tog elektronskog sistema i više vole da dođu u školu i donesu dokumentaciju. Imaju mogućnost i jednog i drugog. Šta god da učenici odaberu, ja im želim mnogo sreće i uspjeha u dalјem školovanju.
Deborah Sovilј