Novoizabrani predsjednik Vatrogasnog saveza Republike Srpske o prioritetima, statusu vatrogasaca, novom zakonu, modernizaciji vatrogasnih jedinica i budućnosti sistema zaštite i spasavanja Nebojša Milјuš u intervjuu za „Kozarski vjesnik“.
Nedavno ste izabrani za predsjednika Vatrogasnog saveza Republike Srpske. Koliko je ova funkcija priznanje Vašem dosadašnjem radu, a koliko nova odgovornost? Koji će biti Vaši prioriteti i šta želite da promijenite u funkcionisanju vatrogastva u Republici Srpskoj?
Biti na čelu vatrogasaca Republike Srpske izuzetna je čast, odnosno kruna dosadašnjeg zalaganja i rada u ovoj oblasti, ali istovremeno i velika obaveza! Naravno, uspjeh svakog rukovodioca zavisi i od lјudi sa kojima radi i kojima rukovodi. Upravo to stvara posebnu vezu i čini tim, a timski rad je uvijek donosio najbolјe rezultate. Veliki doprinos mom, odnosno našem uspješnom radu, dali su vatrogasci Prijedora. Svaki vatrogasac, u okviru svog djelokruga rada, utiče na uspješnost cjeline. Ovom prilikom želim posebno da naglasim da sam izuzetno ponosan na svoje vatrogasce! Prioriteta u budućem radu ima mnogo, zaista mnogo. Vatrogastvo u Republici Srpskoj mora doživjeti korjenite promjene! Navešću samo neke od aktivnosti na kojima želim da radimo:
Nastaviti aktivnosti na donošenju novog Zakona o vatrogastvu. Potrebno je jasno razdvojiti oblast vatrogastva od projektovanja, kategorizacije, izrade planova i drugih segmenata zaštite od požara (ZOP), te posebno i detalјno urediti obje oblasti. Vratiti nadležnost za sva bitna pitanja iz oblasti vatrogastva u okvire Ministarstva unutrašnjih poslova.
Riješiti radnopravni status vatrogasaca i izboriti se za prava i beneficije koje im pripadaju. To se prvenstveno odnosi na zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, beneficirani radni staž, uslove penzionisanja, zakonom propisano formiranje vatrogasnih jedinica i obezbjeđivanje dovolјnog broja operativnih vatrogasaca u svakoj jedinici. Urediti i donijeti neophodne pravilnike: o minimalnom tehničkom opremanju, tipizaciji vatrogasnih vozila i opreme, zdravstvenoj sposobnosti vatrogasaca, provjeri njihovih psihofizičkih sposobnosti, kao i o minimalnom obimu teorijske i praktične obuke radi stručnog usavršavanja i licenciranja. Potrebno je urediti i sve ostale prateće pravilnike. Usvojiti jedinstvene obrasce za vođenje evidencija i uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o vatrogastvu u Republici Srpskoj. Nakon donošenja novog zakona, uskladiti Statut Vatrogasnog saveza Republike Srpske i formirati manja, efikasnija i operativnija tijela. Vatrogasni savez, kao krovna organizacija, mora da organizuje obuke iz oblasti vatrogastva, zaštite i spasavanja, te da pruža stručnu pomoć manjim jedinicama. Potrebno je formirati posebno tijelo koje će se baviti obukama i sprovođenjem ispita za sticanje vatrogasnih zvanja i osposoblјenosti. Ojačati ulogu koordinatora vatrogasnih regija kao operativne podrške jedinicama na terenu i uvesti novu operativnu funkciju – glavnog vatrogasnog komandanta vatrogasnih jedinica Republike Srpske. On bi koordinisao rad sa vatrogasnim regijama i pružao operativnu i tehničku podršku prilikom svih oblika gašenja požara, zaštite i spasavanja. Nastaviti opremanje Vatrogasnog centra za obuku u Prijedoru, proširivati vrste obuka i organizovati naučno-stručna predavanja iz oblasti vatrogastva. Uspostaviti kvalitetnu saradnju i koordinaciju sa Gorskom službom spasavanja (GSS), te raditi na zajedničkim akcijama i osposoblјavanju za različite vrste potraga i spasavanja. Intenzivirati preventivne aktivnosti Vatrogasnog saveza, unaprijediti saradnju sa medijima, redovno ažurirati internet stranice i objavlјivati informacije i novine iz oblasti vatrogastva u zemlјi i svijetu. Potrebno je izdavati letke i brošure, organizovati seminare i radionice iz različitih oblasti, uspostaviti saradnju sa izdavačima stručne literature i obogatiti dostupnu literaturu iz koje će vatrogasci moći da se edukuju i stiču nova znanja. Jednostavno, Vatrogasni savez mora postati servis i stručna podrška vatrogasnim jedinicama. Nastaviti aktivnosti na obezbjeđivanju granta za finansiranje rada Vatrogasnog saveza Republike Srpske kod nadležnog ministarstva (MUP-a). Nastaviti razgovore sa Ministarstvom unutrašnjih poslova o formiranju jedinstvene radio-mreže i umrežavanju svih vatrogasnih jedinica u Republici Srpskoj. Formirati stručno tijelo – Stručno-tehničku komisiju (STK), koja će se baviti prijedlozima i praćenjem realizacije stručno-tehničke obuke vatrogasnih jedinica. Posebno je važno da se Vatrogasnom savezu da nadležnost i odgovornost u pogledu izbora i davanja saglasnosti na ove vrste obuka, tako da Savez bude nosilac predlaganja i vođenja ovog procesa. Vatrogasne regije, uz podršku Stručno-tehničke komisije, Upravnog odbora i predsjednika Vatrogasnog saveza, moraju, na osnovu pravilnika i utvrđene tipizacije vatrogasnih vozila i opreme, davati prijedloge za tehničko opremanje vatrogasnih jedinica. Opremanje mora biti ujednačeno i zasnovano na stručnim kriterijumima, iza kojih će stati Upravni odbor i predsjednik Saveza. Obezbijediti ravnomjernu raspodjelu tehničke opreme po regijama, uz poštovanje planova zaštite od požara opština i gradova. Pri tome je neophodno voditi računa o dovolјnom broju operativnih vatrogasaca, uslovima njihovog rada, adekvatnom garažnom i grijanom prostoru i svim ostalim preduslovima za nesmetan rad vatrogasnih jedinica. Dati veći značaj odlukama o davanju ili nedavanju saglasnosti, uz prethodno javno iznesen stav vatrogasaca. Unaprijediti kontrolu rada vatrogasnih jedinica i poštovanja propisanih normativa, te jasno definisati kontrolu utroška finansijskih sredstava, posebno namjenskih sredstava za opremanje vatrogasnih jedinica.
Dugo ste na čelu prijedorske Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice i dobro poznajete probleme sa kojima se vatrogasci svakodnevno suočavaju. Koji su trenutno najveći sistemski problemi vatrogasnih jedinica u Republici Srpskoj – nedostatak kadrova, oprema, finansiranje ili nešto drugo?
U prethodno iznesenom, skraćenom planu rada za naredni period naveo sam veliki broj problema koje treba rješavati. Želim da zajedno sa kolegama starješinama i vatrogascima izgradimo moderan sistem koji će unaprijediti vatrogastvo u Republici Srpskoj. Izdvojio bih tri najvažnije stvari koje moramo ispoštovati. Prva su vatrogasci, odnosno dovolјan broj obučenih i spremnih vatrogasaca koji mogu odgovoriti na sve zahtjevne uslove rada. Druga je zadovolјstvo vatrogasaca njihovim materijalnim i radnopravnim statusom. Da bismo imali dobro obučenog i spremnog vatrogasca, moramo imati i zadovolјnog vatrogasca, koji je zadovolјan svojim primanjima, beneficiranim radnim stažom i uslovima penzionisanja. Godine starosti predstavlјaju ograničavajući faktor koji utiče na vitalnost i spremnost vatrogasaca, što se mora uzeti u obzir prilikom uređivanja njihovog radnopravnog statusa. Treća je opremanje vatrogasnih jedinica. Ono je od izuzetne važnosti, jer sve prethodno pada u vodu ako nemate odgovarajuću opremu pomoću koje možete ostvariti rezultate. I, naravno, tu je odgovornost za posao koji obavlјate. Bez odgovornosti nema ni uspjeha!
Prijedor je poslјednjih godina imao ozbilјne probleme sa poplavama, a sve češće se suočavamo i sa ekstremnim vremenskim uslovima i velikim požarima. Koliko su naše vatrogasne jedinice spremne za takve izazove i da li je neophodno jačati međusobnu saradnju i zajedničko djelovanje jedinica širom Republike Srpske?
Svi smo svjedoci vremenskih ekstrema, od obilnih padavina i elementarnih nepogoda do visokih temperatura i suša. Upravo je to pokazala i tekuća godina, a prema prognozama, naredne godine mogle bi biti još izazovnije i nepovolјnije kada je riječ o ovim pojavama. U svojim planovima i analizama sve vatrogasne jedinice planiraju i usmjeravaju rad prema opasnostima i vrstama intervencija sa kojima su se najčešće susretale. Sagledavaju se mogućnosti za unapređenje rada kroz nabavku nove i savremene opreme, primjenu modernijih taktičkih pristupa prilikom intervencija i edukaciju vatrogasaca. Mišlјenja sam, kao i do sada, da posebnu pažnju moramo posvetiti obukama, jer su one jedan od najvažnijih preduslova uspjeha! Naravno, saradnja među vatrogasnim jedinicama nikada nije bila upitna. Međutim, ona mora biti kontrolisana i koordinisana, uz jasno definisane nadležnosti i odgovornosti, kako bi se u svakom trenutku znalo ko šta radi. Upravo zato sam i spomenuo uvođenje funkcije glavnog vatrogasnog komandanta, koji bi preko komandanata vatrogasnih regija pružao pomoć i podršku jedinicama i područjima gdje je to potrebno. Ali, zaista, mora se znati red!
U Prijedoru je započet projekat Vatrogasnog centra za obuku u kasarni „Žarko Zgonjanin“, koji bi trebalo da ima značaj i izvan lokalne zajednice. U kojoj je fazi taj projekat i može li Prijedor postati regionalni centar za obuku i usavršavanje vatrogasaca?
Vatrogasni centar za obuku u Prijedoru rezultat je zajedničke saradnje Oružanih snaga BiH, Vatrogasne jedinice Prijedor i Vatrogasnog saveza Republike Srpske. Za potrebe rada u ovom centru osposobili smo četiri instruktora, koji su prošli obuku u sertifikovanom trening-centru „Šapjane“ u Rijeci, sa kojim imamo izuzetnu saradnju. Od Oružanih snaga dobili smo na korišćenje prostor poligona, na kojem planiramo postavlјanje simulatora za gašenje požara u zatvorenom prostoru. Ovo je izuzetno važna obuka za vatrogasce, jer će kroz nju imati priliku da spoznaju ponašanje požara, odnosno kretanje zapalјivih gasova i para kroz prostor, uticaj ventilacije na kretanje u zadimlјenom prostoru, kao i druge pojave i opasnosti sa kojima se mogu susresti prilikom gašenja požara u stambenim objektima i višespratnicama. Vrste obuka ćemo u narednom periodu proširivati. O tome ćemo nekom drugom prilikom. Veliku zahvalnost za finansijsku pomoć i podršku u organizaciji i osnivanju Centra za obuku dugujem firmi „Niskogradnja Marjanović“ i Ognjenu Marjanoviću, koji je prepoznao naše potrebe i značaj dobro obučenog vatrogasca. Sa njima imamo izuzetnu i korektnu saradnju! U planu su i nove donacije za ovaj centar, ali o tome ćemo govoriti kada dođe do njihove realizacije.
Za kraj, koliko je važno da se, pored opremanja i osposoblјavanja vatrogasaca, više pažnje posveti prevenciji i edukaciji stanovništva? Šta biste poručili građanima, ali i lokalnim zajednicama koje često tek nakon velikih požara ili poplava postanu svjesne značaja vatrogasno-spasilačkih službi?
Jedan od zadataka koje sam naveo kao prioritet u radu Vatrogasnog saveza jeste prevencija. To je način rada u koji morate uložiti mnogo truda kako biste ostvarili i male pomake. Naši sugrađani često nisu svjesni različitih oblika opasnosti koje ih okružuju, a pri tome ne preduzimaju gotovo ništa kako bi ih spriječili i izbjegli. O tome najbolјe govori pokušaj Preventivne službe Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Prijedor da stanarima stambenih zgrada, odnosno zajednicama etažnih vlasnika (ZEV), predoči različite vrste opasnosti koje ih mogu zadesiti, kao i načine na koje treba reagovati u određenim situacijama. Cilј je bio da im pokažemo kako da zaštite sebe, svoje ukućane, prijatelјe i komšije. Nažalost, odziv je bio katastrofalan! Nešto se mora mijenjati. Stanovnici moraju biti svjesni poslјedica svojih postupaka, imati odgovarajuća predznanja, biti obazrivi i poštovati kućni red i druga pravila, kako bismo svi zajedno živjeli u što sigurnijem okruženju. Edukacija najmlađih je, po mom mišlјenju, nešto na čemu moramo posebno insistirati, nastaviti raditi i istrajati. Djeca mogu mnogo toga promijeniti i ispraviti, a znanja koja steknu mogu prenijeti i na svoje roditelјe i okruženje. Zato prevencija i edukacija moraju postati važan dio našeg svakodnevnog života, a ne aktivnosti kojih se sjetimo tek kada se nesreća dogodi!
Gordana Kaurin