Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u 2025. godini iznosila je 146.136.909 KM, što je za 0,16 odsto više u odnosu na 2024, dok je količinski izvoz bio niži za 5,59 odsto, istaknuto je u Kozarskoj Dubici na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina.
Teme sjednice, na kojoj su predstavljeni i aktuelni podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda, bile su dugogodišnji izazovi sa kojima se suočava mljekarska industrija, kao i aktuelna problematika pojave viška mlijeka na tržištu BiH i u regionu, objavljeno je na zvaničnoj stranici Spoljnotrgovinske komore BiH.
Prema njihovim podacima, vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u 2025. godini iznosila je 254.651.315 KM, što je za 4,94 odsto manje u odnosu na 2024, dok je pokrivenost uvoza izvozom lani bila 57 odsto.
Izvozna tržišta u 2025. godini bila su Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i u odnosu na 2024. godinu vodeća izvozna tržišta ostala su nepromijenjena.
Zabilježen je blagi pad izvoza na tržišta Crne Gore, dok je značajniji pad, i količinski i vrijednosno, evidentiran na tržištu Srbije, posebno kada je riječ o izvozu UHT mlijeka /paterizovanog ili sterilizovanog/.
Najznačajnija uvozna tržišta u 2025. godini bila su NJemačka, Hrvatska, Srbija, Mađarska i Slovenija.
Uvoz iz NJemačke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije bilježi pad, dok je uvoz iz Srbije u porastu u odnosu na 2024. godinu.
Prema podacima iznesenim na sjednici, tokom 2025. godine od kooperanata je otkupljeno oko 300 miliona litara sirovog mlijeka za preradu, dok je u 2024. godini ta količina iznosila 278 miliona litara, što predstavlja povećanje za više od 20 miliona litara.
Rast proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka evidentan je u posljednje tri godine, međutim u posljednjim mjesecima došlo je do značajnog zasićenja domaćeg tržišta.
“Tržišni viškovi nisu prisutni samo u BiH, nego i u susjednim zemljama, kao i na tržištu EU”, navedeno je u saopštenju.
Povodom ove situacije domaći prerađivači mlijeka izrazili su veliku zabrinutost i naglasili da ulažu maksimalne napore kako bi umanjili negativne posljedice po svoje dugogodišnje kooperante.
Iako je otkup sirovog mlijeka djelimično smanjen, prerađivači mlijeka nastoje da zadrže otkup od kooperanata u mjeri u kojoj je to moguće i da ne otkazuju otkup u potpunosti.
Istaknuto je i da je problem tržišnog viška mlijeka izuzetno ozbiljan, te da prerađivači mlijeka, bez uključivanja nadležnih institucija, ne mogu samostalno uticati na njegovo rješavanje.
Kao jedno od mogućih rješenja je prerada viška mlijeka u proizvode sa dodatnom vrijednošću, poput mlijeka u prahu, sira i maslaca, ali uz primjenu odgovarajućih subvencionisanih mjera nadležnih institucija.
“Grupacija prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina apeluje na nadležne institucije da se aktivno uključe u rješavanje ovne problematike kako bi održivost brojnih poljoprivrednih gazdinstava i stabilnost domaće mljekarske proizvodnje bile očuvane”, navedeno je u saopštenju.
Sjednici su prisustvovali članovi Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina i predstavnici najznačajnijih izvozno orijentisanih mljekara u BiH.
SRNA