U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

(VIDEO) JELKA KAO SIMBOL PRAZNIČNOG BLAGOSTANJA

S dolaskom novogodišnjih praznika, tradicija ukrašavanja božićne jelke ponovno zauzima centralno mjesto u mnogim domovima. Nije bitno ukrašavate li jelku skupocjenim staklenim kuglicama ili onim jeftinijim plastičnim, ona je simbol blagostanja, sreće, radosti i nade. Prema mišljenju anketiranih Prijedorčana, kićenje jelke je tradicija koja uveseljava sve ukućane. Manje je važno da li je jelka živa ili plastična, jer su najvažniji trenuci provedeni u zajedništvu, ukrašavanju i stvaranju praznične atmosfere koja unosi radost u svaki dom.
“Kitimo jelku svake godine. Imali smo zadnjih godina plastičnu jelku koja je, nažalost, završila na smeću, što znači da ove godine moramo nabaviti novu. Sada se dvoumimo između plastične i žive jelke. To je kod nas tradicija i obožavamo da stavljamo puno paketića ispod jelke, kako bi se djeca okupila prilikom otvaranja paketića”, rekla je jedna sugrađanka.
Svjedoci smo da su posljednjih godina plastične jelke postale dominantan izbor prvenstveno zbog svoje praktičnosti i dugovječnosti. Ipak, još uvijek postoje oni koji se odlučuju za žive jelke, često s ciljem očuvanja ekološke ravnoteže.
“Potražnja za jelkama je posljednjih godina smanjena. Ipak, još uvijek ima ljudi koji kupuju žive jelke s busenom jer ih žele posaditi nakon praznika ispred kuće. U našem rasadniku cijena živih jelki kreće se od 20 do 60 KM, u zavisnosti od veličine”, rekao je Branislav Vulin, poslovođa u rasadniku “Gornja Puharska” iz Prijedora.


Po njegovim riječima, ukoliko se neko odluči za živu jelku, važno je da se o njoj pravilno brine.
“Svježa jelka može se vrlo lako presaditi, ali treba poštovati period adaptacije. Naime, ljudi je često unesu u dnevnu sobu, a nakon što završe novogodišnji praznici, izbace je van, obično u januaru. Tada jelka doživljava veliki stres, jer iz kuće s temperaturom od 20 stepeni izlazi na vanjsku temperaturu, koja može biti i ispod nule. Trebalo bi je, prema pravilima, postepeno adaptirati – prvo smjestiti u podrum, pa tek onda iznijeti van kako bi se sačuvala. Naravno, dok je u kući, potrebno ju je povremeno zalijevati”, dodao je Vulin.
Iz rasadnika “Čustić” kažu da potražnja za novogodišnjim jelkama počinje krajem novembra i da je trenutno interesovanje prilično. Cijena žive jelke s busenom zavisi od veličine i kreće se od 15 do 60 KM.
“Mi isključivo prodajemo žive biljke koje naši građani kupe i drže u zatvorenim prostorijama, iako one nisu namijenjene za takve prostore, ali mogu ostati u njima od 15 do 20 dana. Nakon toga, mogu se iznijeti na terasu i držati do naredne godine. Ako neko nema prostor na terasi, može ih posaditi u parku pošto jelka može narasti do 30 metara. U saksijama, mogu ostati najduže dvije do tri godine”, rekao je Sabit Čustić, vlasnik rasadnika “Čustić”.


Čustić je dodao da nije pobornik sječe i prodaje jelki bez busena, ali da, ukoliko se neko odluči na takvu kupovinu, mora znati kako što duže održati drvo svježim.
“Dosta puta su me zvali i pitali kako da održe živu biljku koja je odsječena. Mi to u praksi ne radimo i ne podržavamo sječu biljaka. Neka radi ko šta hoće, ali treba se znati da ta mrtva biljka ne koristi ničemu. Ipak, ako se neko odluči da ima odsječenu jelku, treba znati da je ne drži u potpuno toplom prostoru, pogotovo ne blizu peći ili grijalice jer će to ubrzati njeno propadanje. Ako žele da jelka duže zadrži lijep izgled, treba je držati na temperaturi od oko 20 stepeni, u prostoru s dovoljno svjetlosti uz povremeno, lagano prskanje vodom”, dodao je on.
U konačnici, važno je da svaka jelka, bila plastična ili živa, zasija u vašem domu, donese prazničnu radost i stvori nezaboravne trenutke.

Renata Š. Novaković
Foto: Pixabay

Exit mobile version