“Ko iskreno i strasno ljubi istinu, slobodu i otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog, a prezren i gladan kao pas”, misao je iz čuvenog djela Petra Kočića “Jazavac pred sudom”, na koju je podsjetio profesor Goran Maksimović, koji je večeras održao predavanje u Gradskoj čitaonici.
On je govorio o idealu slobode u djelu ovog poznatog narodnog tribuna.
“Ideal slobode je najveći ideal kojem je Petar Kočić stremio cijelog života. Ali ne samo Petar Kočić, nego i njegova porodica, njegov otac i djed. Čitava generacija Petra Kočića stremila je idealu slobode i imala je tu vrhunsku želju da ovaj prostor bude jednog dana slobodan i da pripada jedinstvenoj srpskoj državi. Ta vizija je pratila Petra Kočića i u književnom djelu”, rekao je Maksimović.
On je podsjetio da je ideal slobode odigrao presudnu ulogu i u poetičkom i pripovjedačkom radu Kočića, od njegovog antologijskog djela “Jazavac pred sudom”, pa sve do jedne od posljednjih njegovih misli koju je napisao nekoliko dana pred smrt u avgustu 1916. godine u duševnoj bolnici u Beogradu: “U ropstvu se rodih u ropstvu živjeh u ropstvu, vajme, i umrijeh!”
“Kočić je bio sljedbenik te velike ideje, tog ideala. Nije dočekao slobodu svog naroda, ali je njegovo djelo dočekalo da bude inspiracija za patriotizam i slobodarske ideje kojem streme sve generacije Srba od Kočićevoga vremena do danas”, naglasio je profesor Maksimović.
On je podsjetio na riječi Petra Kočića i u proznoj pjesmi “Molitva”: “O, Bože moj, veliki i silni i nedostižni, daj mi jezik, daj mi krupne i goleme riječi koje dušmani ne razumiju, a narod razumije.”
Upravo time Petar Kočić iskazuje želju da se žrtvuje za ideal slobode, jer je to onaj ideal za koji vrijedi dati svoj život, poručeno je s književne večeri u Gradskoj čitaonici. Goran Maksimović naglašava da je Kočić, zbog političkog angažmana, borbi za slobodu podredio i svoj književni rad i da bi, da nije tako bilo, sigurno mnogo više pisao.
“Taj politički rad ga je poslije 1906. godine praktično potpuno rastrgao i više nije imao snage da se na pravi način posveti pisanju, ali iako je ta cijena bila visoka, ona je ipak urodila plodom i 1918. godine Kočićev zavičaj je ušao u jedinstvenu srpsku državu”, rekao je on.
Predavanje “Ideal slobode u djelu Petra Kočića” održano je u okviru 53. “Književnih susreta na Kozari”, a u organizaciji Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije” i Grada Prijedora.
“‘Književni susreti na Kozari’ imaju veliki značaj za naše prostore, a posebno za naš grad u kojem se već decenijama odigravaju i obilježavaju”, rekla je vršilac dužnosti direktora prijedorske biblioteke Milica Vučenović.
Iz Gradske uprave napominju da su program ove književne manifestacije prilagodili tako da ona bude prihvatljiva i zanimljiva učenicima, studentima, ali i ostalim ljubiteljima književnosti.
“Ovo je ujedno i završni prateći program ‘Književnih susreta’, jer od sutra počinju centralna dešavanja: Svečana akademija u Pozorištu Prijedor sa početkom u 19 časova, a u subotu u 12 časova poetski čas na Kozari”, rekla je Andrea Vukadinović, šef Odsjeka za kulturu grada Prijedora.
U subotu, u 19 časova u Galeriji “Sreten Stojanović” biće održano Veče laureata s Borom Kapetanovićem, a to je i završni događaj ovogodišnjih “Književnih susreta na Kozari”.
Deborah Sovilj