Novom razvojnom strategijom grada Prijedora planirano je uvođenje nove usluge u oblasti zdravstva i socijalne zaštite koja je najpribližnija usluzi palijativne njege, a koju u bolničkom kapacitetu u Republici Srpskoj dosad imaju Gradiška i Nevesinje.
Strateškim dokumentom predviđeno je ulaganje od 270.000 KM u adaptaciju i opremanje 10 trokrevetnih soba za nepokretne korisnike u Domu za starija lica Prijedor, čime bi se unaprijedili zdravstvena zaštita i kvalitet života korisnika kojima je potrebna tuđa njega i pomoć, kao i uslovi rada i pristup osoblja prema korisnicima.
Milena Gnjatović Simatović iz Razvojne agencije “Preda”, koja je nosilac izrade strateškog dokumenta, navela je da bi se ovim unaprijedile i usluge Doma za starija lica koji pruža i zdravstvenu zaštitu i njegu i za totalnu oduzetost sa inkontinencijom, post-traumatska stanja, reumatska, kardiovaskularna i neuromišićna oboljenja, maligna oboljenja u terminalnoj fazi, psihoze, dijabetes melitus, te arteriosklerotične i senilne demencije.
“U jedan dio bila bi smještana lica kojima više nije potrebno bolničko liječenje, ali im je neophodna njega i medicinski nadzor”, rekla je Simatovićeva Srni.
Ona je istakla da je ovo jedan od projekata društvenog razvoja koji uz, ekonomski, ekološki i digitalni razvoj, predstavlja okosnice sedmogodišnje strategije grada na Sani, a da su tu i mapiranje kulturno-istorijskih sadržaja, rješavanje skladištenja likovne i bibliotečke građe, te digitalizacija predstavljanja sadržaja kulture radi veće dostupnosti široj publici, a time i radi veće posjećenosti.
“Potrebno je obezbijediti uslove za školovanje mladih umjetnika. Prijedor je grad kulture i umjetnosti, pogotovo što se tiče naše muzičke škole i velikog broja akademskih slikara. Treba omogućiti tim mladim umjetnicima i da se školuju ovdje, ali i da nakon završetka školovanja ostanu u našem gradu”, naglasila je Simatovićeva.
Prema njenim riječima, tu su i mjere za razvoj sporta kroz dalji razvoj infrastrukture, s akcentom na razvoj školskog sporta, kao i nastavak mjera podrške postojećim sportskim klubovima, ali i registraciji novih sportskih klubova, razvoju amaterskog i razvoju vrhunskog sporta.
Simatovićeva je navela da su u sektoru socijalne zaštite predviđene i mjere uspostavljanja porodičnog savjetovališta unutar Centra za socijalni rad, uvođenja novih programa pomoći u kući teško oboljelim i nepokretnim bolesnicima, te podrške djeci bez roditeljskog staranja nakon sticanja punoljetstva.
“Prioritet smanjenje rizika od katastrofa obuhvata diversifikaciju sistema za rano upozoravanje i uzbunjivanje stanovništva i razvoj radio mreže, te materijalno-tehničko opremanje subjekata zašte i spasavanja”, dodala je Simatovićeva.
Ona je rekla da je u oblasti javnog zdravstva predviđeno povećanje broja timova hitne pomoći sa sadašnjih osam na 12 zbog razuđenosti područja opštine, te osnaživanje centra za prevenciju i higijensko-epidemiološke službe.
Simatovićeva je navela da u Prijedoru postoji veći broj organizacija civilnog društva, ali da samo mali broj njih povlači sredstva od različitih međunarodnih fondova, te im je potrebno izgraditi kapacitete za povlačenje međunarodnih sredstava.
“Što se tiče oblasti obrazovanja, svjesni smo činjenice da su i predškolske i školske ustanove u takvom stanju da su gotovo svakoj potrebni neke infrastrukturni radovi. Osim toga, potrebno je osposobiti ih za karijerno savjetovanje i za školovanje novih i atraktivnih zanimanja, te podsticati kreativnost i inovativnost i škola i prosvjetnih radnika i đaka”, dodala je Simatovićeva.
Izradom Strategiju razvoja grada Prijedora 2024-2030. Agencija “Preda” upravljala je u proteklih godinu i po dana, a dokument je usvojen u Skupštini grada krajem decembra.
Prethodna strategija grada Prijedor odnosila se na period od 2014. do 2024.
SRNA
Foto Pixabay