Tokom septembra počeće sanacija krova iznad operacionog bloka u Bolnici “Dr Mladen Stojanović“. Saniran je dio mokrih čvorova u ambulantama, u bolničku ishranu za pacijente vraćeno je meso, a po odjeljenjima je počela podjela 7.5 tona posteljine koja je donirana ovoj zdravstvenoj ustanovi. To je samo dio onoga što se radi na poboljšanju uslova u prijedorskoj bolnici, kaže za „Kozarski vjesnik“ v.d. direktora Miroslav Bijelić.
U JZU Opšta bolnica „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor u toku je priprema za sanaciju krova iznad operativnog bloka i hirurških sala. Dokle se stiglo sa procedurom i šta će to značiti za ovaj, izuzetno značajan dio prijedorske bolnice?
– Godinama unazad postoji problem sa prodorom vode u određene dijelove Bolnice, a trenutno je, s obzirom na svoj značaj, najugroženiji operativni blok. Tokom prethodnih obilnih padavina, shvatili smo neophodnost brzog reagovanja i u skladu s tim pokrenuli smo proceduru za sanaciju tog dijela krova. To je poseban dio sanacije, koji se vrši prije početka rekonstrukcije objekta, a koji smo posebno pokrenuli zbog hitnoće. Raspisali smo tender, tenderska procedura je završena i čekamo da prođe žalbeni rok. Očekujem da do 10. septembra potpišemo ugovor sa izvođačem i već naredne sedmice krenemo u sanaciju tog dijela krova. To je nekih 1.200 kvadrata. Proces sanacije vršimo uz podršku Ministarstva zdravlja RS. Ovim putem zahvaljujem ministru Alenu Šeraniću što je prepoznao značaj i potrebu sanacije i što će Ministarstvo pružiti podršku bolnici u obezbjeđivanju finansijskih sredstava za troškove sanacije. Bili smo spremni da izvršimo sanaciju iz vlastitih sredstava, ukoliko bi izostala podrška Ministarstva, međutim ono je podržalo našu inicijativu i pomoći će Bolnici u pokrivanju troškova sanacije. U navedenom dijelu objekta nalaze se i operacione sale. Ovom sanacijom omogućićemo zdravstvenim radnicima da svoj posao obavljaju u normalnijim uslovima. Prioritet nam je bio da pokrenemo proces sanacije prije kišne sezone, posebno imajući u vidu instalacije i opremu koja se nalazi u tom dijelu i njen značaj za funkcionisanje Bolnice u cjelini.
U ambulantnom prostoru, sopstvenim sredstvima, počeli ste renoviranje mokrih čvorova koji su bili u izuzetno lošem stanju. Šta je do sada urađeno i šta je Vaš plan?
– Prilikom obilaska, uvidio sam da su mokri čvorovi neuslovni za upotrebu. Kako Bolnica ima službu održavanja čiji radnici svojom strukom mogu i moraju da adekvatno vrše održavanje objekta, odlučili smo da saniramo određen broj mokrih čvorova sopstvenim sredstvima i sopstvenom radnom snagom, da bismo to završili uz minimalne troškove. Jesmo u raskoraku, u smislu da će cijeli objekat biti predmet rekonstrukcije, ali opet postoje određene stvari koje su hitne, a to je da saniramo određeni broj mokrih čvorova, da budu uslovni za naše pacijente i da njihova upotreba ne izaziva nelagodu kod pacijenata zbog dotrajalosti, što je trenutno čest slučaj. Za početak, fokusirali smo se na prizemlje objekta gdje se obavljaju pregledi u okviru konsultativno-specijalističkih ambulanti, a tu je i najveća frekvencija pacijenata u toku dana. Po završetku sanacije u prizemlju, preći ćemo na stacionarni dio i na sanaciju mokrih čvorova po odjeljenjima za ležeće pacijente. S obzirom da je predviđena potpuna rekonstrukcija, vodimo računa da ne izazivamo nepotrebne troškove, da ne angažujemo vanjske saradnike i da saniramo tamo gdje je najpotrebnije u ovom trenutku, uz minimalan utrošak sredstava. Naši radnici navedeni posao obavljaju u toku. U prethodna dva mjeseca na ovaj način sanirali smo tri mokra čvora u prizemlju, od čega je jedan za invalidna lica. Ove sedmice smo započeli sanaciju dva mokra čvora kod ambulante Ginekologije.
Sve ovo što navodite su prioritetne sanacije do realizacije projekta rekonstrukcije postojeće i izgradnje dijela nove bolnice. Proces se odužio, jer kao što je isticano, cilj je uraditi najbolju i funkcionalnu bolnicu, kako za Prijedor, tako i za cijelu regiju. Bilo je nekoliko opcija u razmatranju. Šta je na kraju odlučeno i u kojoj su fazi pripremne procedure i dokumentacija?
– Projekat rekonstrukcije Bolnice jeste se odužio, ali ide svojom dinamikom. Idejno rješenje je završeno u arhitektonsko-građevinskom smislu. Mi sada radimo idejni projekat i u sadašnjoj fazi izrade do detalja se predviđa sva medicinska i nemedicinska oprema koja je potrebna prijedorskoj bolnici. Idejni projekat na ovom nivou detalja koje Ministarstvo zahtijeva, a kako meni ljudi iz struke govore, po svom završetku će biti 90 odsto glavnog projekta. Da bi projekat bio završen u potpunosti i da se na osnovu njega može započeti priprema tenderske dokumentacije, on mora detaljno predvidjeti koliko će u svakoj prostoriji biti utičnica, stolica, opreme itd, da ne govorim o bolničkim sobama gdje morate predvidjeti dovode kiseonika, gasova, kompletnu instalaciju elektro i mašinsku, informatičku podršku, mašinski i laboratorijski dio sa svojim elementima i opremom, dijagnostički centar itd. Ovo je objekat od sadašnjih 24.000 kvadrata i sa dodatnih 6.000 metara kvadratnih, to je oko 30.000 kvadrata za koje je potrebno do detalja razraditi projekat. Trenutno se radi detaljna priprema rasporeda opreme unutar prostorija. Priprema je u završnoj fazi, nakon čega očekujemo novi sastanak u resornom ministarstvu kako bi komisija Ministarstva procijenila da li su projektnom dokumentacijom zadovoljeni svi standardi i zahtjevi koji su stavljeni pred Bolnicu. Biće odvojen parking za radnike i pacijente. Novi parking za radnike nalaziće se iza Bolnice, a postojeći će u potpunosti biti na raspolaganju pacijentima. Ovo je najveća i najznačajnija investicija u Prijedoru u zadnjih 40 – 45 godina i izgradnje sadašnje bolnice. Jeste bilo određenih problema oko samog procesa rekonstrukcije i početak se, po mom mišljenju, odužio. Međutim, u početku je bilo određenih lutanja i varijanti šta je potrebno u smislu izgradnje potpuno nove bolnice, rekonstrukcije postojeće i varijante da se rekonstruiše postojeća sa određenom dogradnjom. Preovladalo je mišljenje Ministarstva i struke da je ova bolnica u svojoj zamisli fantastičan objekat koji jeste dotrajao zbog zuba vremena i da bi bilo šteta da se on ruši ili da se vrši njegova prenamjena. Na kraju se odlučilo na treću varijantu, a to je potpuna rekonstrukcija sa dogradnjom aneksa od 6.000 kvadrata. Taj aneks bi preuzeo dio usluga koje sada vrši glavni stacionarni dio, unaprijedio bi rad Bolnice, koja bi zadržala kliničke puteve i funkcionalni dio koji jeste zamišljen kako treba, ali bi bio rasterećen. Kada je napravljena, prijedorska bolnica imala je četiri medicinska odjeljenja, a sad ih je devet. U dograđenom dijelu biće smještene ambulante KSZ-a u kojima se vrše specijalistički pregledi. Biće rasterećen postojeći stacionarni dio, jer će jedan broj odjeljenja biti prebačen u dograđeni aneks.
Prijedorska bolnica će s tim dobiti, između ostalog, i nehiruršku jedinicu intenzivne njege. Šta će to značiti i koliko će biti rasterećenje kako za pacijente koji budu imali potrebu za ovom vrstom njege, tako i za njihove porodice?
– Sama rekonstrukcija podrazumijeva puno izmjena. Od novih usluga koje će biti na raspolaganju pacijentima, najbitniji je urgentni centar koji je zamišljen u suterenu novog aneksa i imaće poseban pristupni put. Na urgentni centar u suterenu imaćemo naslonjen i dijagnostički centar, gdje će biti savremena oprema i savremeni dijagnostički aparati. Tu će biti i manja operaciona sala. Kao dodatak sadašnjoj organizaciji biće i nehirurška jedinica intenzivne njege. U ovom periodu od četiri mjeseca, u kojem sam na čelu prijedorske bolnice, potreba za ovom jedinicom ukazala se mnogo puta i njen nedostatak je izazvao značajne probleme u funkcionisanju Bolnice i postojeće jedinice hirurške intenzivne njege.
Evidentno je da ulažete u edukaciju ljekarskog kadra, ali otvarate vrata i svjetskim stručnjacima da dođu u Prijedor. U prvoj polovini septembra vaša ustanova i interventni kardiolozi biće domaćini interventnom kardiologu iz Japana, jednom od vodećih svjetskih stručnjaka iz ove oblasti. Šta je planirano i koliko će to biti značajno za prijedorske interventne kardiologe?
– Dugujem zahvalnost profesoru Aleksandru Lazareviću, kardiologu iz Banjaluke, koji organizuje posjetu svjetski poznatog kardiologa Sunao Nakamure iz Tokija. On će u ponedjeljak, 9. septembra, s našim interventnim kardiolozima, Jovicom Banovićem i Vladimirom Đuriđem, a uz podršku dr Saše Lončara sa UKC-a, u prijedorskoj bolnici izvršiti dvije procedure za dva pacijenta. Taj dan će održati i predavanje. Za nas je to velika čast i priznanje. Radi se o jednom od vodećih svjetskih interventnih kardiologa. Mi imamo angio salu koja je veliko bogatstvo naše bolnice, grada i regije i njen rad se mora kontinuirano unapređivati. Ova posjeta je pokazatelj da se kvalitetno radi u angio sali prijedorske bolnice, a za naše mlade ljekare je značajno priznanje njihovog dosadašnjeg rada i vjetar u leđa u budućem radu.
Vaskularna hirurgija u bolnici u narednom periodu imaće potpuno zaokružen proces usluga vaskularnog hirurga u pogledu uvođenja operativnog programa. Da li je u toku nabavka neophodne opreme i kada možemo očekivati realizaciju i početak rada vaskularne hirurgije u punom kapacitetu?
– Imamo mladog, vrlo sposobnog vaskularnog hirurga, koji nije mogao u potpunosti da pruža sve operativne zahtjeve za koje je osposobljen, jer nismo imali sav materijal neophodan za njegov rad. Procedura za nabavku materijala je u toku. Jedan dio smo završili i nabavljen je dio opreme. Nažalost, za jedan dio lotova nije se niko javio pa ćemo morati ponoviti tender.On je mlad hirurg o kojem se pohvalno govori, ne samo u našoj bolnici već i u širem aspektu. Nama je od presudnog značaja da te ljude zadržimo, ali da bi ih zadržali, moramo im omogućiti da rade ono za šta su se školovali. Očekujemo da u toku godine i to dovedemo na nivo i da se određeni dio usluga iz vaskularne hirurgije može obavljati kod nas.
Grad Prijedor, a na inicijativu gradonačelnika Slobodana Javora, izdvojio je sredstva za nabavu nova tri CTG aparata. Kada će oni biti nabavljeni?
– Gradonačelnik je, tokom obilaska Odjeljenja za ginekologiju, a povodom darivanja beba rođenih na Dan grada, u razgovoru sa osobljem saznao da postoji potreba za novim CTG aparatima, jer su sadašnji dotrajali. On se ponudio da pomogne i prebacio nam je novac neophodan za nabavku tih aparata. Tender je završen, ugovor je potpisan i očekujemo da u narednih 15 dana dobavljač dostavi CTG aparate i da se oni stave u upotrebu. Zahvaljujem se gradonačelniku Slobodanu Javoru što je spoznao ovu potrebu i pomogao nam.
Zahvaljujući Vašoj angažovanosti u ovu zdravstvenu ustanovu stigla je značajna donacija od 7.500 kilograma posteljine i tekstila za potrebe Bolnice. O čemu se tačno radi?
– Rekao bih da to nije zahvaljujući meni, već bračnom paru iz Njemačke i jednoj medicinskoj sestri sa Odjeljenja za ginekologiju, kojima se ovim putem zahvaljujem. Ja sam samo bio uporan da se njihova dobra volja sprovede u djelo i da realizujemo donaciju, bez obzira na prepreke koje su bile. Gospođa koja je bila pacijent ove ustanove i bila je zadovoljna pruženom uslugom, željela je da na neki način pomogne Bolnici. Kada je saznala da postoji stalna potreba za posteljinom, uspjela je u Njemačkoj da prikupi oko 7.500 kilograma posteljine i bolničkog tekstila. Kada sam preuzeo sadašnju funkciju, čuo sam za želju za donacijom te sam sve preduzeo da to realizujemo, jer je bilo dosta komplikacija oko uvoza. Nismo odustajali ni donatori iz Njemačke ni ja. Oko dva mjeseca smo radili na tome da se uveze posteljina, određen broj uniformi i tekstila koji je neophodan za Hirurgiju. Stiglo je sve u Bolnicu, 1.600 šlifera, preko 2.000 jastučnica, preko 400 plahti, uniformi, bade mantila koje ćemo davati porodiljama i drugog materijala. Djelimično je materijal podijeljen po odjeljenima, ostalo je na pranju i biće podijeljeno. To je za nas vrlo značajna količina za koju očekujemo da poboljša uslove boravka u našoj bolnici.
U saradnji sa nutricionistom, uveli ste značajne izmjene u jelovniku pacijenata. Ovo je, kako čujemo, tek početak promjena s ciljem da svaki pacijent ima adekvatnu i prilagođenu ishranu tokom bolničkog liječenja. Kakve planove, s tim u vezi, imate za narednu godinu?
– Nisam bio zadovoljan ishranom koju sam zatekao, jer je bila oskudna u pogledu mesa i mesnih prerađevina. Šest mjeseci prije mog dolaska, prestalo se služiti meso u obrocima. To mi je bilo neprihvatljivo, jer mislim da se teško može napraviti kvalitetan obrok bez mesa, pogotovo za pacijente koji leže u bolnici, pa smo odmah pokrenuli inicijativu da se ponovo uvede meso određeni broj dana u sedmici, a gledajući na finansijske mogućnosti kojima raspolažemo. Uveli smo ponovo tri mesna obroka sedmično, u saradnji sa nutricionistom koji ovdje radi i bavi se potrebama pacijenata. To je zaživilo i planiramo da sljedeću godinu uvedemo mesne obroke najmanje pet dana i da uvrstimo voćno-mliječnu užinu za pacijente, kako bi povećali kvalitet ishrane. To sve radimo na osnovu savjeta nutricioniste. Ne može se svaka hrana davati pacijentima, mora se uzeti u obzir njihovo zdravstveno stanje i šta smiju da konzumiraju.
Uveli ste centralizovanu evidenciju o uslugama ljekara. Šta to tačno znači?
– U praksi to znači da imamo mogućnost potpunog uvida u broj usluga koje pružamo i uvid ko je pružio te usluge. To nije samo praćenje po ljekarima, već i po odjeljenjima da vidimo gdje postoji opterećenje, na kojem odjeljenju je povećan broj pacijenata, koje tegobe imaju. Možemo tako da pratimo i sezonska kretanja, ali i opterećenost ljekara i reagujemo na vrijeme u kadrovskom pogledu i tokom izrade sistematizacije imamo uvid u stvarne potrebe. Ne pratimo samo broj, već i vrstu pregleda i njegovu težinu. Možemo da vidimo i koga treba stimulisati, jer odskače po broju i karakteru pruženih usluga. Takođe imamo uvid ukoliko neko nema dovoljno pruženih usluga kako bi utvrdili razlog za to, posebno ukoliko postoje liste čekanja za tu vrstu usluge. Ne vodimo broj kao broj, već to stavljamo u odnos sa vrstom usluge koja se pruža. Tako imamo podatke i koje se procedure pružaju ležećim pacijentima, kakva je popunjenost kreveta po odjeljenjima, broj obroka koji se potroše. Sve sa ciljem da reagujemo na vrijeme i da pružimo kvalitetnije i ažurnije usluge.
Najavili ste da će biti omogućeno i elektronsko zakazivanje pregleda pacijenata?–
Promjene u načinu zakazivanja pregleda za pacijente ne idu onom dinamikom koju sam ja htio. Aplikativni dio smo riješili 90 odsto. Radio sam testiranje tri dana, imam određene zamjerke zbog komplikovanosti pripreme za zakazivanje i sada se radi na tome da se popravi. Moj cilj je da eliminišemo liste čekanja ili ih svedemo na najmanju moguću mjere. Kroz centralizovano zakazivanje, potpunu transparentnost i kontrolu zakazivanja želimo da otklonimo subjektivne slabosti. Postoje objektivni problemi što određeni broj pacijenata želi kod određenog ljekara i moraju njega da čekaju, mi tu ništa ne možemo da učinimo ako postoji manjak ljekara te struke, ali kada stavimo u kombinaciju liste čekanja koje postoje i program za zakazivanje, možemo doći do najboljeg rješenja. Vidjećemo da li postoje liste čekanja koje su neopravdane u određenim odjeljenjima ili nije dobro organizovano, pa mi možemo boljom organizacijom to da unaprijedimo. Dnevno se pregleda 600-700 pacijenata i to zahtijeva efikasnu aplikaciju. Ne smijemo uvoditi nešto što će usporiti rad, već ga moramo unaprijediti. To će omogućiti transparentno zakazivanje, a da ne uspori postojeći rad.
Raspisan je konkurs za nekoliko specijalizacija, koje tačno?
– Konkurs je raspisan za sedam specijalizacija. Po dvije specijalizacije iz ortopedije, psihijatrije i anesteziologije, te jedna iz opšte hirurgije.
Koliko je izražena potreba za medicinskom kadrom, prije svega ljekarima, ali i tehničarima?
– Nedostaje kadrova medicinske struke, imamo problema sa određenim doktorima specijalistima, to je trenutno najviše izraženo na Odjeljenju za anesteziologiju. Potencijalni problemi mogu biti daleko veći u narednom periodu, jer imamo određeni broj ljekara koji će ispuniti uslove za penziju, a nećemo imati dovoljan broj ljekara koji će završiti specijalizaciju da pokriju njihov odlazak. Primorani smo da angažujemo vanjske saradnike da bi uspjeli da održimo kontinuitet u radu. To nije problem samo u Prijedoru, već u cijelom zdravstvenom sektoru. To se ne može riješiti kratkoročnim mjerama. Postoji velika fluktuacija osoblja srednje stručne spreme u okviru Bolnice, ali za sada to sve uspješno rješavamo. Poručujem svim zdravstvenim radnicima koji su na bilo koji način vezani za ovu regiju, a rade u drugim zdravstvenim ustanovama bilo u BiH ili u inostranstvu, da su im moja vrata uvijek otvorena za saradnju bilo kakvog tipa, edukativnog i svakog drugog. Veliki je broj naših ljudi koji se bave medicinom širom svijeta, ali možda nikada nisu bili pozvani na saradnju, nije im možda pružena ruka saradnje. Ja pružam tu ruku. Volio bih sa njima da uspostavim kontakt, putem telefona, mejla ili najbolje da razgovaramo lično. Da uspostavimo saradnju sa njima ili preko njih sa zdravstvenim ustanovama u kojima rade, da razmijenimo iskustva, ukoliko postoji mogućnost da uputimo naše kadrove kod njih na edukaciju ili da oni dolaze ovamo.
Kako vidite prijedorsku bolnicu za nekoliko godina?
– Očekujem da Bolnica krene uzlaznom putanjom. Da riješimo probleme infrastrukture rekonstrukcijom i dogradnjom objekta. Borićemo se sa kadrovskim problemima. Možete imati najsavremeniju opremu, ali morate imati i kadar koji će raditi na tome. Nadam se da će Bolnica, kada bude imala bolje uslove, postati poželjnija za rad i da će se veći broj ljekara odlučiti na specijalistički staž u okviru naše ustanove. Naš je cilj da maksimalno i domaćinski upravljamo resursima kojima raspolažemo, jer ovo su sredstva građana, a ne Bolnice, da smanjimo troškove gdje god je moguće, ali da ne umanjimo kvalitet, da povećamo prihode gdje je moguće i poboljšamo uslove za rad radnika u ovoj ustanovi. Pacijenti moraju uvijek biti na prvom mjestu. Mi smo ovdje svi zbog pacijenata i svi radnici moraju to imati usađeno u svojoj svijesti. Nadam se da ćemo zajedničkim radom, mojim i svih zaposlenih u Bolnici, doći do ovog cilja.
Bojana Majstorović