“Sumirajući dostignuća i vrijednosti, mislim da smo izrasli u snažnu organizaciju čija se efikasnost mjeri svjetskim standardima. Ovo je produkt napora i posvećenosti naših rudara i inžinjera koji su vodili rudarsku priču na najbolji mogući način, jer su znali da nam je to u ovom uzburkanom vremenu i podneblju jedini mogući put. Tržište je danas neumoljivo i opšta klima za industriju u BiH je veoma loša. Laički rečeno, morate znati dobro plivati da bi preživjeli. To podrazumijeva, prije svega, posvećenost i mnogo napora da svakodnevnim radom rješavate probleme. I 2024. godinu ‘Arcelor Mittal Prijedor’ završava pozitivnim finansijskim rezultatom”, rekao je Jelača.
“ArcelorMittal Prijedor” ove godine obilježava dvadeset godina rada i postojanja. Šta smatrate vašim najvećim dostignućima u tom periodu?
– Dvadeset godina je veliki jubilej za sve nas, i kada to povežete sa istorijom rudara Ljubije koja traje više od jednog vijeka, a koju mi nastavljamo, osjećaj ponosa je dominantan, kao i odgovornost prema generacijama koje su nam omogućile da dostignemo značajne rezultate i stvaramo perspektivu za nove naraštaje. Sigurno da smo te davne 2004. godine imali samo jednu želju, a to je da radimo i živimo od svog rada, ne znajući mnogo o kompaniji koja se pojavila kao partner Vlade Republike Srpske. Danas, sumirajući dostignuća i vrijednosti, mislim da smo izrasli u snažnu organizaciju čija efikasnost se mjeri svjetskim standardima. Ovo je produkt napora i posvećenosti naših rudara i inženjera koji su vodili rudarsku priču na najbolji mogući način, jer su znali da nam je to u ovom uzburkanom vremenu i podneblju jedini mogući put. Velike su promjene napravljene, otvarani su kopovi, rađeno je mnogo projekata za budućnost, uvodili smo savremene tehnologije, iz korijena je promijenjen pristup i organizacija. Vjerovali smo u sopstvene snage i naša dostignuća su zapažena, pa smo često bili ogledni primjer kompanije za razne vrste rudarskih projekata. Upravo navedeno, izgradnja snažne i kompaktne organizacije koja se oslanja na sopstvene kadrove, znanje i posvećenost zaposlenih, najveća su dostignuća u prethodnih 20 godina.
Vaša kompanija jedna je od vodećih u regionu. Kako se nosite sa izazovima tržišta, s obzirom na konstantna kretanja i koliko to utiče na vaše poslovanje?
– Danas na sceni egzistiraju procesi koji su nezapamćeni u istoriji ljudskog roda. Promjene i dešavanja u svijetu su brža nego ikada i izazovi koji su posljedica ovakvih trendova se višestruko povećavaju, bez ikakvih indicija kuda sve ovo vodi. U tom vrtlogu političkih i ekonomskih poremećaja tražimo svoj put. A to, složićete se, nije lako i zato pokušavamo gledati unaprijed koliko je to moguće, ali danas govorimo o mjesecima, a ne godinama kao nekad, i to vas tjera da radite brzo i donosite blagovremene odluke prilagođavajući se različitim situacijama da bi opstali. Tržište je neumoljivo i opšta klima za industriju u BiH je veoma loša. Laički rečeno, morate znati dobro plivati da bi preživjeli. To podrazumijeva prije svega posvećenost i mnogo napora da svakodnevnim radom rješavate probleme. Mi, na žalost, imamo samo jednog kupca, željezaru u Zenici, i u osnovi njena tržišna pozicija određuje naš status. Suočeni sa opštom krizom u svijetu koja se odražava i na industriju čelika, a samim tim i na poslovanje “ArcelorMittal Prijedora” i “ArcelorMittal Zenica”, od početka godine je bilo podvrgnuto ekstremno izraženim izazovima kako opstati. Obostrano smo radili i dalje radimo mjere kriznog menadžmenta koji podrazumijeva značajne procese racionalizacije, podizanje efikasnosti rada, savladavanje uticaja rasta cijena kroz povećanje produktivnosti, redukciju troškova i slično. To su nužne odluke i promjene ako želite opstati, ali i kada uradite sve što je u vašoj moći, to nikako nije garancija da opstajete. Željezara je u prvom polugodištu nastavila trend visokih gubitaka, kao i u prošloj godini, ali poslovanje u drugom polugodištu pokazuje bolje trendove. Nadamo se da će se to održati, jer mi se prilagođavamo njihovim zahtjevima i u našem pristupu pokušavamo napraviti najracionalnija rješenja.
Interes Prijedora je da bude nastavljeno eksploatisanje rude, jer Prijedor neće imati istu sudbinu sa i bez rudnika. Po vašem mišljenju, kakva je budućnost rudarenja na ovom području i od čega to zavisi?
– Ovo je definitivno naš najveći izazov, jer pitanje životnog vijeka rudnika i iskopavanja željezne rude određuju perspektivu naših radnika i grada u kojem živimo i radimo. Poznate su pozicije našeg rudnika u Omarskoj, gdje ne možemo tražiti dugoročno rješenje i već duži period radimo na iznalaženju novih depozita željezne rude. Naša istraživanja su bila fokusirana u početku na područje Omarske gdje nismo dobili pozitivne rezultate, ali nam je namjera da i dalje nastavimo. Područje Ljubije, iako nije u posjedu “ArcelorMittal Prijedora”, bilo je naš drugi i vjerovatno izvjesniji region za različite projekte sa ciljem povećanja sirovinske baze. U prvom koraku, ušli smo u projekat testiranja rude na kopu Vidrenjak koji ima oko desetak miliona tona željezne rude. Urađeno je mnogo laboratorijskih i poluindustrijskih testiranja ove rude u našim laboratorijama u Francuskoj i konačno, napravljeni su industrijski testovi u Željezari Zenica. Prvi rezultati nisu mogli da zadovolje ekološke standarde u ovoj željezari zbog količine sumpora koji se izdvaja u procesu sinterovanja i visokoj peći. Nastavljamo da radimo na traženju procesa i tehnologija koji bi mogli da riješe ovo pitanje. Sledeći projekat je bio otvaranje rudnika na području Stare rijeke na kopovima Ciganuša i Škorac, gdje smo dobili koncesiju na eksploataciju tri miliona tona rude sa nešto nižim sadržajem željeza, ali koja se može miješati sa rudom iz Omarske. Ovaj je projekat realizovan sredinom prošle godine i uloženo je oko 15 miliona KM. Na žalost, nismo uspjeli ostvariti kontinuitet proizvodnje s obzirom na izuzetno loš rad Željezare i poremećaje na tržištu sirovina, gdje je upotreba ove rude u takvim okolnostima bila neisplativa. Ovih dana transportujemo proizvedene količine rude i nadamo se da, u povoljnijim okolnostima rada Željezare, i naredne godine ostvarimo proizvodnju. Sledeća aktivnost obuhvata mala ležišta željezne rude koja su napuštena prije tridesetak godina. Mi sada analiziramo podatke kojima raspolažemo i očekujemo da u prvoj polovini sledeće godine napravimo studije koje će dati više informacija o bitnim elementima količina, kvaliteta i isplativosti eksploatacije. Generalno, aktivnosti istraživanja moraju da budu intenzivnija i sveobuhvatnija i ovo treba da obuhvati ne samo “ArcelorMittal Prijedor” već i RŽR „Ljubija“, Grad Prijedor i Republiku Srpsku. Mislim da se dio svih naših davanja po osnovu koncesije Gradu i Vladi RS, kao i podjele profita treba usmjeravati u istraživanje i povećanje sirovinske baze. Bez toga je teško graditi dugoročne strategije i produženje rudarskih aktivnosti.
Dosta se pažnje poklanja zaštiti zdravlja i zaštiti na radu u poslovanju vaše kompanije. Kako biste ocijenili ovaj segment?
– Poznato je da zaštita zdravlja i zaštita na radu ima najviši prioritet u “ArcelorMittal Prijedoru” i cijeloj kompaniji, a želja i cilj svakog od nas je da na kraju radnog dana dođemo kući svojim porodicama živi i zdravi. U industriji u kojoj radimo, rudarstvu, opasnosti i izazova je mnogo. Svakog trenutka trebamo biti potpuno posvećeni bezbjednosti. Jednako se posvećujemo da osiguramo bezbjedne uslove rada, kao i da kreiramo atmosferu bezbjednog ponašanja svakog od nas, što zajedno predstavlja kulturu bezbjednosti. U dvadeset godina rada, imali smo i smrtne nesreće, što je ostavilo neizbrisiv trag u našim srcima. To jasno upućuje da nikada nije dovoljno, da trud i napor koji ulažemo u zaštitu na radu nikad ne prestaje, da se aktivnostima na polju zaštite zdravlja i zaštite na radu moramo potpuno posvetiti i da nema opuštanja. Pomenuo sam na početku kulturu bezbjednosti. Smatram da je to ključan faktor da ostvarimo zacrtane ciljeve na ovom polju. Trudimo se da izgradimo takvo okruženje nezavisne kulture, gdje će kolega paziti na kolegu, ukazivati mu ukoliko griješi i zaustaviti svaki nebezbjedan rad. Svaka radna aktivnost koja nosi rizike, prije početka rada mora biti analizirana, tako da se prepoznaju opasnosti i izvrši procjena rizika. Nakon primjene mjera koje će otkloniti ili ublažiti rizik na prihvatljivu mjeru, nastavićemo sa radnim aktivnostima. Izuzetno je važno nastaviti stalnu edukaciju o rizicima, njihovom prepoznavanju i otklanjanju. Takođe, liderski pristup i posvećenost rukovodstva i inženjerskog kadra neizostavan je dio u izgradnji bezbjednih uslova rada. Kao ključan faktor razvoja kulture bezbjednosti, napomenuo bih poslovođe i nadzornike, kao prvu linija rukovodstva i osobe koje su svakodnevno na terenu sa radnicima koji su izloženi rizicima. Cijeneći njihov pristup kao neizostavan u obezbjeđivanju bezbjednih uslova rada, pružamo im bezrezervnu podršku kako bismo ostvarili zajednički cilj na polju zaštite na radu.
“ArcelorMittal Prijedor” je društveno odgovorna kompanija. Koji su vaši ključni pokazatelji tokom ovih 20 godina rada?
– Osnivanjem nove kompanije 2004. godine, mi smo nastavili tradiciju pomoći i podrške u okviru lokalne zajednice. Trudili smo se prepoznati potrebe lokalne zajednice i biti prisutni u sferama gdje god su postojale potrebe, ali i mogućnosti. Do danas je putem PULZ programa realizovano više od 600 projekata iz oblasti obrazovanja, sporta, kulture, socijalne zaštite i zdravstva, u koje je uloženo više od šest miliona KM. Svih ovih godina, naš prioritet bili su mladi i njihovo obrazovanje, jer oni su najvažniji resurs našeg društva. Danas kada se osvrnemo iza sebe, mogu slobodno reći da smo u Prijedoru sarađivali sa svim školama, pružili podršku institucijama, sportskim kolektivima i nevladinim organizacijama te dali svoj doprinos u njihovom radu i napredovanju. Ovakav pristup ćemo imati i u budućnosti.
Kakvim rezultatima završavate poslovnu godinu, da li je ostvaren plan proizvodnje i prodaje i koji su finansijski pokazatelji obilježili 2024. godinu?
– Kada je riječ o poslovanju, tokom ovih 20 godina mi smo uvijek poslovali pozitivno i stabilno. Suočavali smo se sa izazovima tržišta, ali smo uspijevali naći adekvatna rješenja. Tokom cijelog perioda, izmirivali smo obaveze prema radnicima, institucijama i dobavljačima pravovremeno i bez problema. I 2024. godinu “ArcelorMittal Prijedor” završava pozitivnim finansijskim rezultatom. Pored turbulencija na tržištu čelika i smanjene tražnje za proizvodima u ovoj industriji, ostvarena je proizvodnja i otprema oko 1,1 miliona tona koncentrata željezne rude i iskopano oko 5,5 miliona tona jalovine, što je veoma blizu našim planovima. Ispunjeni su i ostali ciljevi za 2024. godinu, kao što su održavanje likvidnosti, racionalno investiranje, te racionalno upravljanje troškovima i radnim kapitalom.
Kako biste ocijenili vašu saradnju sa Sindikalnom organizacijom?
– Saradnja sa Sindikalnom organizacijom je zaista korektna i zasnovana, prije svega, na uzajamnom poštovanju i uvažavanju stavova i mišljenja. Prošli smo zajedno kroz neke teške trenutke, ali smo se uvijek trudili da pronađemo rješenja koja će zadovoljiti radnike i istovremeno omogućiti ispunjenje zacrtanih proizvodnih planova na najbolji mogući način. Smatram da u našoj sindikalnoj organizaciji imam partnera koji se, u svom kapacitetu, trudi i zalaže za sve naše zaposlene, istovremeno vodeći računa o poslovnim ciljevima Društva.
Koja bi bila vaša poruka zaposlenima povodom Dana rudara?
– Sa mojim rudarima želim, prije svega, dijeliti zajedničke uspjehe na polju bezbjednosti na radu kao najvišem prioritetu. Ovo je teško vrijeme za privredu, naravno i za nas. Želim da svim zaposlenima čestitam na uloženom trudu i naporima da svojim doprinosom ostvarimo još jednu uspješnu poslovnu godinu. Period kada tradicionalno proslavljamo Dan rudara, želim svima da protekne u ugodnoj atmosferi druženja sa svojim kolegama i svečanostima koje smo priredili ove godine. Na kraju želim da rudarima “ArcelorMittal Prijedora” i svim rudarima Republike Srpske čestitam njihov dan, 17. decembar.