U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

(VIDEO) Muzej Kozare nakon 70 godina ušao u postupak revizije: NEDOSTAJE 497 PREDMETA

Na poslјednjoj sjednici Skupštine grada Prijedora, direktor Muzeja Kozare Dragana Mamić predočila je rezultate revizije koja je urađena prošle godine, a koja u ovoj ustanovi nije obavlјena punih 70 godina, iako zakonski okvir za postupak revizije nalaže da se ona radi svakih 10 godina. Mamićeva je istakla da nedostaje 497 eksponata, međutim, naglašava da je veoma važno to što je revizija protekla uz stalni inspekcijski nadzor. Ističe da kao direktor ustanove ne snosi nikakvu odgovornost za rezultate revizije, ali ni zaposleni radnici, pogotovo kustosi, jer je u proteklom desetogodišnjem periodu postavlјen video-nadzor i nije postojala nikakva, pa čak ni minimalna mogućnost da neko nešto otuđi.

„Pravilnikom je jasno definisano da nijedan rukovodilac, ma ko on bio, ne može bez stručnog lica, odnosno kustosa da uđe u prostor muzejskog fundusa. Kad govorimo o 497 eksponata, ne mislimo samo na reprezentativna djela koja su namijenjena izlaganju, nego i na studijski i arheološki materijal. Ima dosta predmeta koji su vjerovatno tokom ratnih godina izgublјeni, kada sistem obezbjeđenja samog muzeja nije bio adekvatan. Što se tiče 497 eksponata, mi zapravo govorimo samo o djelima koja su upisana u knjigu inventara, a koja se trenutno ne nalaze u depoima. Ima predmeta koji su vremenom propali. Tokom revizije došli smo i do podatka da postoje neka djela koja uopšte nisu zavedena u inventarne knjige, tako da nije bio samo problem to što neka djela nedostaju, nego i činjenica da neka nisu uopšte zavedena. Kustosi su imali ogroman i vrlo kompleksan posao da muzejsku građu u potpunosti dovedu u stanje sređenosti i da jasno znamo šta imamo u muzeju i čime raspolažemo“, navodi Mamićeva.

Ona je istakla da nikome ne trebaju pompezni naslovi da Muzeju Kozare fali 497 djela, te da se od ovoga ne treba praviti senzacionalizam, jer ga i nema u ovom slučaju.

„Ne usmjeravam krivicu prema bilo kome. Radili smo nešto što je i mnogo prije bila obaveza ove ustanove“, naglašava Dragana Mamić.

Bivši direktor Muzeja Kozare Zoran Radonjić podržava nedavno izvršenu reviziju koja je, kako je rekao, jedna od neophodnih stavki kada je riječ o profesionalnom odnosu prema muzejskoj građi.

“Imajući to u vidu tokom perioda dok sam vršio dužnost direktora Muzeja Kozare, inicirao sam popis muzejske građe. S obzirom da decenijama nije vršena revizija, te da su kustosi Muzeja, uz popis, imali i druge radne obaveze, sam proces je sukcesivno obavlјan nekoliko godina. Ono što je u velikoj mjeri uticalo da se proces u vezi sa popisom i unosom pojedinačnih eksponata i inventarnih jedinica u inventarne knjige ne završi do kraja, bilo je i očekivanje novog Pravilnika i kartoteke muzejske građe. Ipak, taj popis je dao dobru osnovu za rad na reviziji koja je obavlјena prošle godine i omogućio lakši i brži rad kustosa prilikom evidentiranja u pripadajućim zbirkama”, navodi Radonjić.

Dodaje da je nedavna revizija, koja je pokazala da nedostaje 497 predmeta,  razlog za pokretanje postupka čija bi svrha bila detalјno i stručno utvrđivanja šta, koliko i zbog čega nedostaje u Muzeju Kozare.

“Na kraju krajeva, i da samo jedan predmet nedostaje u Muzeju, dovolјan je razlog za utvrđivanje okolnosti i odgovornosti u vezi sa nestankom, posebno kada postoji osnovana sumnja da je riječ o krađi. Međutim, treba imati na umu da je period od 70 godina dug i da su brojna dešavanja iz prethodnog vijeka takođe dovela do šokantnih brojki”, izjavio je Radonjić i kao primjer spomenuo staru knjigu za evidenciju građe u kojoj je navedeno da je prilikom provale u staru zgradu Muzeja 1974. godine ukradeno mnogo numizmatičkih jedinica, kao i ratna dešavanja, samo su dio toga. Dodaje da treba imati na umu da se 80 odsto arheološke građe koja nedostaje odnosi na fragmente posuda koje nemaju materijalnu vrijednost, a upisani su kao inventarne jedinice, te da je revizija pokazala i to da je bilo mnogo predmeta i jedinica u Muzeju, a da uopšte nisu bili evidentirani u inventarnim knjigama.

“Dakle, stručno i detalјno istraživanje koje uzima u obzir sve aspekte ovih dešavanja, jedino ima smisla. Uz sve navedeno, smatram da je pobolјšavanje uslova u kojima muzeji rade od velikog značaja u sprečavanju ovakvih dešavanja. Jedna od prvih aktivnosti koje sam realizovao na samom početku obavlјanja dužnosti direktora Muzeja Kozare, odnosila se na to da se veliki depo u kojem se nalazilo nekoliko različitih zbirki zajedno, pregradi u tri odvojena depoa, tako da svaki kustos ima klјuč od prostorije u kojoj se nalazi zbirka za koju je zadužen. Ipak, veliki dio zbirki ostao je neadekvatno smješten u podrumu Muzeja Kozare. Nedostatak prostora već decenijama negativno utiče na rad Muzeja, posebno na sigurnost i propadanje muzejskih predmeta. Stručnost, odgovornost, ali i  ispunjenost osnovnih materijalnih uslova za rad muzejske ustanove imaju isti značaj kad je riječ o čuvanju muzejske građe“ naglasio je Radonjić.

Na pitanje koje smo uputili Ministarstvu prosvjete i kulture RS o tome koje mjere preduzimaju kada je riječ o ovakvim revizijama i rezultatima, dobili smo odgovor da je Zakonom o muzejskoj djelatnosti propisano da je muzejska ustanova, između ostalog, dužna da sprovodi stručne i tehničke mjere zaštite i čuvanja muzejske građe.

„Kao jedna od mjera definisanih zakonom koje je ustanova u obavezi provoditi u cilјu očuvanja i evidentiranja stanja muzejske građe je revizija muzejske građe uz dostavlјanje izvještaja osnivaču. Revizija muzejske građe je stručna provjera koja se vrši na osnovu podataka o zatečenom broju i stanju muzejskih predmeta u muzejskim ustanovama i podataka koji su upisani u inventarnim knjigama, s cilјem utvrđivanja stvarnog broja i stanja muzejske građe. Redovnu reviziju muzejske građe svaka muzejska ustanova je dužna sprovoditi svakih deset godina. Ministarstvo prosvjete i kulture, u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti, krajem 2022. godine izvršilo je nadzor nad radom JU Matični Muzej Kozare u Prijedoru. Sugerisano je da je neophodno da se u što hitnijem roku uradi revizija muzejske građe. Nalog da izvrši reviziju muzejske građe, Muzej Kozare je dobio i od inspektora za prosvjetu i sport sa rokom izvršenja od šest mjeseci. Internu reviziju obavili su kustosi ovog muzeja. Na osnovu važećih zakonskih  propisa i međunarodnih konvencija, koji propisuju postupak traženja nestale građe, ono što je neophodno jeste da direktor obavijesti nadležne istražne organe i preduzme sve potrebne korake u postupku traženja nestale muzejske građe, kao i da zvaničan izvještaj nakon izvršene revizije dostavi svom osnivaču. Za zakonitost rada ustanove odgovoran je direktor koji rukovodi muzejskom ustanovom, koji je u obavezi da, ukoliko ima bilo kakva saznanja u vezi sa muzejskom građom, a koja nisu u skladu sa zakonom, obavijesti nadležne organe“, stoji u saopštenju Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Gordana Kaurin

Exit mobile version