Ova zima, koja je za sad dosta suva ali sa niskim temperaturama, ne bi trebalo da ostavi negative posljedice na ozime sorte strnih žita ukoliko su ispoštovani rokovi sjetve, kažu agronomski stručnjaci. Da li će i kolike štete biti zavisi od faze razvoja u kojoj biiljka ulazi u period niskih temperatura, kaže Danijel Egić, rukоvоdilаc priјеdоrskе kаncеlаriје Rеsоrа zа pružаnjе stručnih uslugа u pоljоprivrеdi Ministаrstvа pоljоprivrеdе, šumarstva i vodoprivrede RS. – Na terenu imamo sitacuiju da nema problema gdje su ispoštovani rani rokovi sjetve. Te biljke su u niske temperature ušle u dobroj fazi razvoja. S druge strane, dosta poljoprivrednih proizvođača, zbog meteo uslova koji su vladali tokom jeseni, sjetvu su obavili u kasnijim rokovima. Te bilke su u fazi nicanja, neke čak i u fazi klijanja. I tu se mogu očekivati nastanak štete – rekao je Egić.
On dodaje da treba znati da se u biljakam dešavaju određeni procesi, poput takozvanog kaljenja. To podrazumijeva da se u biljci nakupljaju šećeri, odnosno suve materije, a izbacuje se voda. Samim tim što je smanjen sadržaj vode u biljci, povećava se njezina otpornost na niske temperature, kaže Egić. – Određena oštećenja još uvijek je teško uočiti. Ona će se moći primjetiti kada krene vegetacija, kada dođu povolnije temperature i kad rene intenzivni rast biljke. U tom slučaju sve što sad izgleda žuto, ukoliko j preživjelo i nije smrzlo, to će ozeleniti i krenuti sa rastom. A ono što je zaista promrzlo, ostaće tamno i modro, i počeće da se suši – pojasnio je Egić.
Strna žita dosta su otporna na nike temperature, pogotvo pšenica, koja izdržava i temperature do -14 °C, a ječam do -12 °C. Što se pšenice tiče, ona ima i određenu mogućnost regeneracije lisne mase. U tom slučaju bilja odcauje oštećeni list i stvara novi, do god se ns smrzne takozvani čvor bokorenja, napomenuo je Egić. Ove temperature nisu nanijele značajnu štetu, a prognoze meteorolga kažu da nas u narednom periodu mogu očekivati topliji dani.
Z.J.