Svaki deseti radnik u medijima u Bosni i Hercegovini ima dijagnostikovan mentalni poremećaj, poput anksioznosti ili depresije, dok većina novinara svakodnevno trpi snažan stres i pritisak na poslu. Zbog toga je, između ostalog, neophodno uspostaviti sistem psihološke podrške za novinare – pokazalo je istraživanje „Mentalno zdravlje novinara u BiH“, provedeno u periodu od 30. aprila do 23. juna 2025. godine na uzorku od 316 medijskih radnika.
Rezultati istraživanja predstavljeni su 30. oktobra na info-sesiji „Zaštita prava i mentalno zdravlje novinara“, održanoj u Banjoj Luci, koju su organizovali Udruženje „Pro Educa“ i Udruženje „BH novinari“.
Prema riječima Borke Rudić, generalne sekretarke Udruženja BH novinari, Bosna i Hercegovina je prema Indeksu sigurnosti za 2024. godinu najlošije rangirana zemlja od sedam država zapadnog Balkana kada je riječ o sigurnosti novinara, sa ukupnom ocjenom 2,61 na skali od nula do sedam.
Rudić je istakla i ozbiljnu potrebu za promjenama unutar redakcija i medijskih institucija, naglašavajući kao glavne probleme preopterećenost novinara, međugeneracijske sukobe, mobing i kršenja prava – naročito slučajeve u kojima mlađi novinari vrše pritisak nad starijim kolegama – te izraženu stigmu kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Na info-sesiji je govorila i Jovana Borjan Lazuta, načelnica Odjeljenja za pravne poslove mirnog rješavanja radnih sporova u JU „Agencija za mirno rješavanje radnih sporova“. Ona je na jednostavan i razumljiv način pojasnila razliku između mobinga i uznemiravanja, u skladu sa odredbama Zakona o radu i Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, te približila učesnicima nadležnosti institucije iz koje dolazi. Lazuta je objasnila kako izgleda postupak mirnog rješavanja radnih sporova, kakvu podršku zaposleni mogu dobiti kroz ovaj mehanizam, te podijelila iskustva iz prakse, naglašavajući koliko je važno da se o problemima na radnom mjestu razgovara otvoreno, pravovremeno i uz povjerenje.
Psiholog Dejan Matijević govorio je o fenomenu profesionalnog sagorijevanja, dijeleći vlastito iskustvo kroz koje je i sam prošao. Istakao je da sagorijevanje često nastaje kada su očekivanja visoka, a podrška i priznanje izostaju. U svom izlaganju predstavio je i dvofaktorski model motivacije Frederika Herzberga, poznat kao Herzbergova teorija motivacije i higijenskih faktora, naglašavajući da je za zadovoljstvo i motivaciju na poslu važno istovremeno uklanjati izvore nezadovoljstva i jačati faktore koji donose osjećaj smisla, postignuća i profesionalnog rasta. Prema njegovim riječima, ravnoteža između ovih elemenata ključna je za dugoročno mentalno zdravlje i stabilnost novinara.
Učesnici info-sesije saglasni su da je potrebno stvoriti sistemsku podršku novinarima kroz psihološko savjetovanje, edukacije o mentalnom zdravlju, prevenciju mobinga i razvoj
međugeneracijske solidarnosti u redakcijama, kako bi se osiguralo zdravije i sigurnije radno okruženje za sve medijske radnike u Bosni i Hercegovini.
S obzirom na sve navedeno, ključni zaključci i preporuke sa skupa su: uspostaviti sistem redovne psihološke podrške za novinare; intenzivirati prevenciju mobinga i nasilja u medijskim institucijama; organizovati edukacije i jačati otpornost i svijest medijskih radnika o mentalnom zdravlju; poboljšati radne uslove i pokrenuti kampanje unutar medijskih zajednica o važnosti brige za mentalno zdravlje.
Organizatori su pozvali sve relevantne institucije, medijske kuće i organizacije civilnog društva da zajednički rade na unapređenju zaštite prava i dobrobiti novinara u BiH, kako bi profesionalni rad bio održiv i kako bi novinari imali podršku koju zaslužuju.
Info sesija je održana u okviru projekta „Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH“, koji se realizuje uz podršku Evropske unije, u okviru programa podrške SafeJournalists.net.
Tekst i foto: Pro Educa