U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

(VIDEO) PRINOSI VOĆA U GRANICAMA PROSJEKA, KVALITET VOĆA RAZLIČIT

Ovogodišnji prinosi voća su zadovoljavajući, a kvalitet je različit. Šljiva je rodila i dobrog je kvaliteta, iako se suša odrazila na kondiciju voća. U voćnjacima koji nemaju sistem navodnjavanja došlo je do prerane defolijacije biljaka, a posebno u zasadima koji su bili preopterećeni rodom. Stanje u zasadima krušaka je prilično dobro, ali u zasadima jabuke gdje je kvalitetan veoma bitan, budući da se dobit ostvaruje prodajom prve klase kvalitet je narušen.

„Pogotovo kod ranih sorti kao što je „gala“gdje je došlo do jednog prisilnog zrenja plodova, nije došlo do pravilnog razvoja boje ploda, takođe postoji problem sa krupnoćom plodova, prije svega uslovljeno sušom, tako da u slučaju ovih sorata koje se beru možemo reći da je došlo do umanjenja kvaliteta“, kaže Mirko Jokić, rukovodilac PJ Prijedor Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Stanje sa kasnijim sortama jabuka je nešto bolje, a ekstremno visoke temperature koje smo imali mogu da se definišu kao elementarna nepogoda.Bilo je više od 15 dana sa temperaturama preko 40 stepeni, praćenih suhim vjetrom, ili suhi grad kako ga stručnjaci nazivaju dodatno je uticao na isušivanje lista i na stvaranje dodatnog stresa na voćkama. Navodnjavanje je izuzetno značajno, a u Prijedoru je 25 hektara zasada pod sistemom za navodnjavanje.Takođe u Prijedoru za sada samo dva zasada imaju protivgradnu mrežu.

„Nakon perioda izrazite suše za sorte koje se kasnije beru naprimjer  kod jabuke kao što su zlatni delišes, ajdared trebaju se sprovesti tretmani  protiv skladišnih bolesti. Takođe drugi problem je što zavisno od prognoze može doći do pucanja plodova, pa u tu svrhu treba koristiti regulatore rasta kako bi se povećala elastičnost ploda. Izrazito je važno da sedam dana nakon berbe na stablima koja su iscrpljena, koja su zbog evopotranspiracije i visokih temperatura i vrelih vjetrova, zbog ispucalosti zemljišta , pa i zbog slabijeg funkcionisanja korijenovog sistemada se ti zasadi istretiraju sa 40 kg uree po hektaru“, navodi Boris Stanković, Viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo PJ Prijedor Resora za pružanje stručnih usluga.

Godina je dosta rodna, tvrde voćari, ali su vrućine i suša napravile problem i slabiji je kvalitet. Najveći dio voća upravo zbog lošijeg kvaliteta ide u industrijsku proizvodnju. U poljoprivrednoj zadruzi „Kooperativa“ trenutno se vrši otkup voća.

„U „Kooperativi“ sad je puna sezona otkupa voća. Radimo otkup šljive, plasiramo šljivu na tržište, a otkup kruške je pri kraju i sad ćemo krenuti u otkup jabuke“, ističe Radivoj Vujković, voćar i direktor Poljoprivredne zadruge „Kooperativa“.

Kada su otkupne cijene voća u pitanju, cijena industrijske kruške je 50 pfeninga za rane sorte, dok je viljamovka 75 pfeninga. Otkupna cijena jabuka i to prve klase će biti između 70 i 90 pfeninga, dok cijena industrijske jabuke još uvijek nije formirana. Šljiva se kreće od 80 pfeninga do 1 konvertibilne marke.

Gordana Kaurin

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na https://kozarski.com/

Exit mobile version