U okviru “53. Književnih susreta na Kozari”, u Gradskoj čitaonici Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije”, promovisan je književni opus Vasilija Karana.

Bogat stvaralački opus ovog književnika, koji obuhvata više desetina romana, pripovijedaka, eseja i drama, vezan je za Kozaru – mjesto stradanja i patnje koje je autor doživio još kao dječak, kada je pobjegao iz kolone za Jasenovac.
“Glavna tema mojih djela su Kozara i Potkozarje, jer sam kao osmogodišnji dječak živio u šumi bez roditelja, nakon što sam pobjegao iz kolone koja je išla ka Jasenovcu. Nakon kilometar puta uhvatili su me Nijemci. Danas u šali kažem da sam bio specijalista za bježanje. Svoj prvi roman “Crveni tragovi” napisao sam 1956. godine, a 24 godine sam čekao da bude objavljen”, ispričao je Karan.
Dodao je da je na večerašnjoj promociji poseban akcenat stavljen na roman “Plava svjetlost”, koji je preveden na poljski jezik, a čija je glavna tema Prijedor. Kako kaže, mladi čitaoci danas teško mogu i da zamisle da je prije samo pola vijeka ovaj grad izgledao onako kako je opisan u tom romanu.

Među najpoznatijim djelima Vasilija Karana su i romani “Kako sam dobio pismo od Hitlera”, “Sanjalice”, “Plava svjetlost”, “Paklena varoš” i mnoga druga djela.
Anela Sejarić Vujinović, bibliotekar u Gradskoj čitaonici “Ćirilo i Metodije”, istakla je da Vasilije Karan svojim djelima ostavlja vrijedno svjedočanstvo istorije naroda sa Kozare.
Književno veče posvećeno stvaralaštvu Vaslilija Karana počelo je minutom šutnje u čast nedavno preminule direktorice Biblioteke Gordane Vile.
U pratećem programu nastupila je muška pjevačka grupa Udruženja za očuvanje tradicije, kao i vokalni solista Anja Stupar.
Kozarski vjesnik