3.7 C
Prijedor
spot_img

Protojerej Dragan Hrvaćanin u susret Bogojavlјenskim i Svetosavskim svečanostima  – DA PRAZNIČNA RADOST BUDE PODSTREK ZA VIŠE DOBROTE, STRPLJENJA I RAZUMIJEVANJA MEĐU LJUDIMA

Uoči Bogojavlјenja i praznika Svetoga Save, vjernicima bih prije svega poželio mir u srcu i duhovnu budnost. Ovi veliki praznici nas podsjećaju da vjera nije samo dio tradicije ili običaja, već živi odnos sa Bogom koji se ostvaruje u svakodnevnom životu, kroz molitvu, smirenje i lјubav prema bližnjima. Bogojavlјenje nas poziva da se podsjetimo svoga krštenja i da obnovimo zavet koji smo tada dali – da živimo kao djeca Božija, u istini i dobru. Praznik Svetoga Save nas, sa druge strane, uči da vjeru povezujemo sa znanjem, odgovornošću i služenjem zajednici. On nas ohrabruje da budemo graditelјi mira, nosioci dijaloga i svjedoci lјubavi u svijetu koji je često opterećen podjelama i nesigurnošću“, ističe u intervjuu za „Kozarski vjesnik“, protojerej Dragan Hrvaćanin, starješina Hrama Svete Trojice u Prijedoru.

Moja poruka vjernicima je da ove praznike dočekaju sa blagodarnošću, ali i sa odlukom da u svom životu učine makar mali korak ka duhovnoj promjeni. Ako praznična radost postane podstrek za više dobrote, strplјenja i razumijevanja među nama, onda će i Bogojavlјenje i Sveti Sava zaista ispuniti svoju misiju u našem vremenu.

Šta nam Bogojavlјenje poručuje u vremenu kada se čovjek često udalјava od duhovnih vrijednosti? -Bogojavlјenje nam poručuje suštinsku istinu hrišćanske vjere – da se Bog javlјa čovjeku ne silom, već lјubavlјu, smirenjem i zajednicom. U trenutku kada se Hristos krštava na Jordanu, otkriva nam se Sveta Trojica: Otac koji, kao glas sa neba svjedoči, Sin koji se krštava u smirenju i Duh Sveti koji lebdi iznad Hrista kao golub i potvrđuje riječi Očeve. U vremenu u kojem se čovjek često udalјava od duhovnih vrijednosti, Bogojavlјenje nas poziva da se vratimo toj izgublјenoj ravnoteži između neba i zemlјe tj. Čovjeka i Boga. Savremeni čovjek je izložen brzini, pritiscima i materijalnim izazovima koji nerijetko potiskuju duhovni život na marginu. Bogojavlјenje nas uči da prava obnova ne dolazi spolјa, već iznutra – kroz prepoznavanje Boga u svom životu i u našem bližnjem. Osvećenje voda na ovaj praznik simbolizuje osvećenje cijele tvorevine i podsjeća nas na odgovornost koju imamo prema svijetu i jedni prema drugima. Poruka Bogojavlјenja danas je poziv na pokajanje, smirenje i obnovu ličnog odnosa sa Bogom. Ono nas podsjeća da se istinska snaga čovjeka ne mjeri moći ili uspjehom, već sposobnošću da živi u lјubavi, istini i žrtvi. Upravo te vrijednosti su temelј zdravog društva i jedini siguran put izlaska iz duhovne praznine savremenog svijeta.

Koliko je važno da vjernici ovaj praznik ne doživlјavaju samo kroz običaje, već i kroz lični duhovni preobražaj? – Veoma je važno da vjernici Bogojavlјenje ne doživlјavaju samo kao skup lijepih i duboko ukorijenjenih običaja, već prije svega kao poziv na lični duhovni preobražaj. Običaji imaju svoje mjesto i značaj, jer kroz njih čuvamo neke vrijednosti naroda i Crkve, ali ako ostanu samo na spolјašnjem nivou, bez unutrašnjeg odjeka u srcu čovjeka, onda gube svoju suštinu. Bogojavlјenje nas podsjeća da je Hristos ušao u vode Jordana ne radi Sebe, već radi nas – da bi osvetio čovjekovu prirodu i otvorio put novoga života u Bogu, uklјučujući i naše bližnje i svijetu u kojem živi. Istinski smisao praznika ostvaruje se onda kada se, pored učešća u bogosluženjima, prvenstveno Svetoj Liturgiji i poštovanja običaja, trudimo da očistimo svoje misli, kroz pokajanje, da smo spremni na praštanje i da u svakodnevnom životu na taj način svjedočimo ime Božije. Lični duhovni preobražaj nije trenutni doživlјaj, već proces koji traje čitav život. Bogojavlјenje nas ohrabruje da taj put započnemo ili obnovimo, oslanjajući se na blagodat Božiju koja se izliva na cijelu tvorevinu. Kada praznik postane povod za unutrašnju promjenu, onda on prestaje da bude samo datum u kalendaru i postaje živo iskustvo vjere koje preobražava čovjeka i zajednicu u kojoj živi.

Plivanje za Časni krst je postalo tradicija i u Prijedoru, kako Crkva gleda na ovaj običaj i njegov pravi smisao? -Plivanje za Časni krst je običaj koji je u poslјednjim decenijama postao vidlјiv izraz narodne pobožnosti i radosti povodom praznika Bogojavlјenja. Crkva na njega gleda sa pažnjom i odgovornošću, uvijek naglašavajući da njegov pravi smisao nije u nadmetanju, hrabrosti ili spolјašnjem podvigu, već u svjedočenju vjere i učešću u blagodati praznika. Sam čin ulaska u vodu podsjeća na Hristovo krštenje u Jordanu i poziv je vjernicima da se sjete svog krštenja i zavjeta koji su tada dali. Časni krst za koji se pliva nije trofej, već sveti simbol pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i lјubavi Božije nad svakom slabošću čovjeka. Zato Crkva uvijek ističe da plivanje za krst treba da bude praćeno molitvom, blagoslovom i unutrašnjom spremnošću, a ne želјom za isticanjem ili prolaznom slavom. U tom smislu, važno je da ovaj običaj u Prijedoru, kao i u drugim mjestima, ostane u okvirima crkvenog blagoslova i dobrog poretka, uz poštovanje dostojanstva praznika i brigu o zdravlјu i bezbjednosti učesnika. Kada se doživlјava na taj način, plivanje za Časni krst može biti lijep i snažan podsjetnik da je vjera živa i da traži od čovjeka hrabrost – ali prije svega hrabrost da mijenja sebe i živi po Jevanđelјu.

Koje vrijednosti Svetog Save su najpotrebnije savremenom društvu? -Lik i djelo Svetoga Save predstavlјaju neiscrpan izvor duhovnih i moralnih vrijednosti koje su i danas izuzetno potrebne savremenom društvu. Prije svega, to je vrijednost smirenja i služenja. Sveti Sava, iako rođen kao vladarski sin, izabrao je put žrtve i služenja Bogu i narodu, pokazujući da istinska veličina ne leži u vlasti i moći, već u spremnosti da se služi drugima. Druga važna vrijednost jeste prosvjećenost zasnovana na vjeri. Sveti Sava nije razdvajao duhovno od obrazovnog, već je gradio cjelovitu ličnost, u kojoj se znanje prožima sa moralnom odgovornošću. U vremenu kada znanje često ostaje bez etičkog usmjerenja, njegov primjer nas podsjeća da istinska prosvjeta mora voditi ka dobru, istini i čovjekovom preobražaju. Posebno značajna je i vrijednost mira i pomirenja. Sveti Sava je bio graditelј mira, kako unutar porodice i naroda, tako i u odnosima sa drugim narodima i Crkvama. Danas, kada su podjele i sukobi prisutni na svim nivoima društva, njegovo naslјeđe nas poziva na dijalog, razumijevanje i odgovornost za zajedničko dobro. Na kraju, Sveti Sava nas uči lјubavi prema bližnjem i odgovornosti za zajednicu. Nјegovo djelo nije bilo usmjereno na ličnu korist, već na izgradnju duhovno zdravog i moralno stabilnog društva. Upravo te vrijednosti – smirenje, prosvjećenost, mirotvorstvo i lјubav – danas su temelј bez kojeg savremeno društvo teško može pronaći pravi put i trajnu stabilnost.

Koliko je važna uloga Crkve i škole u očuvanju svetosavskog duha? – Uloga Crkve i škole u očuvanju svetosavskog duha je od presudnog značaja, jer se upravo u njihovom zajedničkom djelovanju oblikuje duhovni, moralni i kulturni identitet mladih naraštaja. Svetosavski duh nije samo istorijsko naslјeđe ili praznična tradicija, već živi sistem vrijednosti koji povezuje vjeru, znanje i odgovornost prema zajednici. Crkva je pozvana da čuva i svjedoči vjeru Svetoga Save, da kroz bogosluženje, pastirsku brigu i duhovno vaspitanje prenosi jevanđelјske vrijednosti na kojima je utemelјena naša duhovnost. Ona podsjeća da bez duhovnog temelјa ni obrazovanje ne može biti potpuno, jer čovjek nije samo biće znanja, već i savjesti, slobode i lјubavi. Škola, sa druge strane, ima nezamjenlјivu ulogu u prenošenju znanja, kulture i istorijske svijesti. Kada je ta uloga prožeta svetosavskim duhom, obrazovanje postaje više od sticanja informacija – postaje vaspitanje ličnosti. Sveti Sava je upravo to pokazao svojim djelom, povezujući duhovno i prosvjetno, Crkvu i školu, kao dva stuba zdravog društva. Samo kroz saradnju Crkve i škole moguće je sačuvati svetosavski duh od formalizma i svesti ga na živo iskustvo koje mladima pokazuje smisao života, važnost vrline i odgovornost za druge. Ta saradnja nije okrenuta prošlosti, već budućnosti – izgradnji društva u kojem će čovjek biti čitava, slobodna i odgovorna ličnost.

Kako Svetosavske svečanosti u Prijedoru doprinose očuvanju duhovnog i kulturnog identiteta? – Svetosavske svečanosti u Prijedoru imaju važnu ulogu u očuvanju duhovnog i kulturnog identiteta, jer na poseban način povezuju vjeru, tradiciju i savremeni život zajednice. Kroz bogosluženja, kulturne programe, školske priredbe i susrete različitih naraštaja, lik i djelo Svetoga Save se ne predstavlјaju samo kao dio prošlosti, već kao živa i aktuelna vrijednost koja i danas oblikuje naš identitet. Ove svečanosti omogućavaju da se duhovna dimenzija života ponovo postavi u središte društvenih zbivanja. U vremenu u kojem su vrijednosti često relativizovane, svetosavska sabranja podsjećaju da naš kulturni identitet nije odvojen od hrišćanskih temelјa na kojima je izgrađen. Upravo kroz zajedničku molitvu i kulturno stvaralaštvo, vjera i kultura se prožimaju i međusobno dopunjuju. Poseban značaj ima učešće djece i mladih, jer se kroz njihovo aktivno uklјučivanje svetosavski duh prenosi na nove generacije. Kada mladi u Prijedoru učestvuju u svečanostima ne samo kao izvođači, već i kao nosioci poruke, onda te manifestacije postaju škola identiteta, zajedništva i odgovornosti. Na taj način, Svetosavske svečanosti u Prijedoru ne služe samo očuvanju običaja, već jačaju osjećaj pripadnosti, duhovnu sabornost i kulturnu samosvijest zajednice. One nas podsjećaju da identitet nije nešto što se samo naslјeđuje, već nešto što se živi, čuva i iznova gradi u zajednici i vjeri. Kroz Svetosavski konkurs u osnovnim i srednjim školama u Prijedoru, najbolјe se vidi posvećenost djece svetosavlјu. Veliki broj pristiglih likovnih i literarnih radova, ulijeva nam nadu da je još uvijek snažan duh Svetosavlјa.

M. Šodić

NAJČITANIJE