Sa hladnijim jesenjim vremenom krenule su i razne viroze. U Domu zdravlja kažu da je broj virusnih infekcija u porastu i pojašnjavaju šta je najbolja preventiva i kako treba da se ponašamo kako bi smanjili prenos infekcije. “Karakteristika virusnih infekcija je da se pojavljuje i kod djece i odraslih i starijih i posebno je opasno kod imunokompromitovanih bolesnika, znači bolesnika koji se liječe zbog neke druge bolesti i koji imaju slabiji imunni sistem. Za virusne infekcije prevencija broj jedan je da u toku čitave godine jačate svoj imuni sistem, da pazite kako se hranite, znači da se umjereno jede i da se jede kvalitetna hrana. Druga prevencija za virusne infekcije je redovno pranje ruku, što mi često zaboravimo. Virusi se prenose vazduhom i prenose se kontaktnim putem. Znači, svaki put kad vi uzmete i obrišete nos, na maramici nosite sve te viruse. Ako ne bacite odmah maramicu, koristite je više puta, pa onda tom rukom slučajno dodirnete nekog u želji da pomazite dijete ili nešto drugo, vi ćete njemu prenijeti virusnu infekciju. Ako se nalazite u prostoriji gdje je puno ljudi, a virusna infekcija se prenose i vasduhom, vi ćete sigurno taj virus nekome prenijeti. Zbog toga je, recimo, u ovom periodu važno da se izbjegavaju veliki skupovi i skupovi u zatvorenom prostoru jer je mogućnost da dođe do širenje virusa jako velika”, naglašava doktorica Zemira Ahmić, načelnik Službe porodične medicine i porodični ljekar
Infektolog doktor Boris Ćurguz napominje da je u porastu i broj pacijenata sa virusnom infekcijom kovid 19, dodajući da ima i težih slučajeva, ali na sreću još uvijek nema pacijenata koji su priključeni na respirator, odnosno mehaničku ventilaciju. “Došlo je do porasta broja respiratornih infekcija, a na to sve utiče i povratak u kolektive, škole, vrtiće. Sad već imamo, da ne kažem eksploziju, ali veliko povećanje broja pacijenata s respiratornim infekcijama. Pored uobičajenih respiratornih infekcija, ponovo mamo porast broja pacijenata i sa kovid 19 infekcijom”, kaže doktor Ćurguz.
U Domu zdravlja pojašnjavaju kako treba da se ponašaju građani koji imaju virusnu infekciju ili je nemaju a žele da urade neke druge pretrage. “Pacijenti u ovom periodu treba da izbjegavaju da idu doktoru zbog nečeg što nije nužno i nepotrebno, recimo, raditi masnoće. To se vrlo često nama dešava u toku virusnih infekcija. Kad imamo bum virusnih infekcija, kad imamo puno pacijentata s temperaturom, onda vam dođe neka starija osoba ili u srednjim godinama i hoće da provjere kakve su im masnoće. I onda odu u laboratoriju gdje ima veliki broj pacijenata i onda vam nakon 3-4 dana dođu sa temperaturom koja može biti blaga. Međutim, kod gripe su te temperature mnogo više, sa bolovima u nogama, u mišićima, pa pacijenti kažu da ih boli i sam dodir po koži. Tu je glavobolja, kašalj, curenje iz nosa i suzbe oči. Dio pacijenata ima probavni virus, sa prolivom, bolovima u stomaku i povraćanjem. Koja god da je vrsta viroze, mi tog pacijenta pregledamo. Preporuka je da temperaturu koja nije previsoka u kućnim uslovima treba tolerisati tri dana, uz odmor i brigu o sebi, sa konzumiranjem, između ostalog i svježe pileće supe”, kaže doktorica Ahmić.
Ona pojašnjava da sve virusne infekcije prođu za otprilike sedam dana, dodajući da se to može produžiti kod pacijenata slabijeg imunog sistema i pacijenata koji pored virusne dobiju i bakterijsku infekciju. Ističe da je velika vjerovatnoća da je na virusnu došla i bakterijska infekcija ako nakon tri dana ne prođe visoka temperatura i ako počne iskašljavanje žuto zelenog sadržaja, što je znak da se odmah treba javiti ljekaru. Doktorica Ahmić kaže da je nakon toga važano uraditi nalaze da se razgraniči da li je u pitanju virusna ili bakterijska infekcija, što će odrediti terapiju. Napominje da kod virusnih infekcija antibiotici ne djeluju i mogu produžiti bolest i pogoršati kliničku sliku. “Ono što je kod virusa važno je odmor i dobar imunitet. Zbog toga mi otvaramo ta kratkotrajna bolovanja na 3 do 7 dana, već prema zdravstvenom stanju pacijenta i njegove otpornosti. Pacijenti koji su zaposleni i imaju povišenu temperaturu a ne moraju dolaziti na pregled, zbog kontrole bolovanja nužno je da nam se telefonom jave prvi dan, da možemo odmah otvoriti bolovanje. I da zaključimo, prevencija je dobar imunni sistem, pranje ruku, izbjegavanje skupova, svakodnevno provedravanje prostorija u kojima se nalazite i pravilna ishrana”, poručuje doktorica Ahmić.
Zoran Sovilj