Minimalna plata u Republici Srpskoj svake godine izaziva polemike i različita razmišljanja i argumente Saveza sindikata i poslovne zajednice. Sindikat uvijek traži povećanje, navodeći da za to postoji i realna potreba i realne mogućnosti, dok se u poslovnoj zajednici slažu da postoji potreba ali da nema mogućnosti. S obzirom da se socijalni partneri nisu mogli dogovoriti, i ovaj put presudila je Vlada Republike Srpske donoseći odluku da će se u ovoj godini minimalac po prvi put isplaćivati po platnim razredima. U Sindikatu kažu da su zadovoljni što je Vlada nakon njihovog višegodišnjeg insistiranja promijenila način na koji će se isplaćivati plate, dodajući da iznosima ni ovaj put nisu u potpunosti zadovoljni. “Savez sindikata već nekoliko godina radi na novom sistemu plata i ponudili smo Vladi Republike Srpske potpuno novi koncept uređenja plata, praaktično svih plata u Republici Srpskoj i tražili smo od nekih šest, odnosno sedam platnih razreda da imamo najmanje plate po stručnim spremama, odnosno po radnim mjestima. Zadovoljni smo što je napravljen pomak nabolje, ali nominalni iznosi su jako mali i na tome moramo raditi u narednom periodu. U ovoj situaciji najniža plata za nekvalifikovane radnike, odnosno za radna mjesta gdje se ne traži nikakva kvalifikacija je 900 , a za kvalifikovanog radnika je 950 konvertibilnih maraka. To je jako mala razlika, budući da imamo mnogo kvalifikovanih radnika i poslodavci lako mogu da manipulušu sa aktuelnu sistematizaciju i da sve radnike praktično podvedu pod nekvalifikovane ili kvalifikovane. Za srednju stručnu spremu, odnosno četvrti stepen, najniža plata je 1000 maraka, a za visoku stručnu spremu 1300. Ti iznosi su jako mali i moramo u narednom periodu raditi da to bude poboljšano. Na ovaj način pokušavamo da uzmemo dio novca iz sive zone i vratimo u legalne tokove kako bismo svi živjeli bolje, pogotovo oni koji su na budžetu Republike Srpske”, kaže Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske i član Predsjedništva Saveza sindikata Republike Srpske.
Naš sagovornik pojašnjava koliko će novi način obračuna plata uticati na budžetske korisnike, među kojima su i zaposleni u prosvjeti, nauci i kulturi. “Što se tiče obrazovanja nauke i kulture, kao i ostalih budžetskih korisnika mi imamo zakone o platama koji su u potpunosti uredili te platne razrede sa mnogo više platnih grupa i podgrupa. I nama se ništa praktično ne dešava, osim u jednoj situaciji gdje je jedna plata kvalifikovnog radnika nekih 901 marku. Po ovoj odluci Vlade ona će biti 950 maraka i to je boljitak za sve ljude koji su kvalifikovani i rade na tom radnom mjestu. Novi način obračuna se prije svega odnosi na realni sektor. Praktično ova odluka se i ne odnosi na radnike na budžetu, osim za jednu kategoriju koja ima platu manju od 950 marka. To su nekvalifikovani radnici u obrazovanju, nauci i kulturi koji su dosad primali 901 konvertibilnu marku i novom odlukom trebalo bi da dobijaju 950 maraka. Po Zakonu o platama, ovi radnici imaju primanje od 823 marke, ali po odluci Vlade više od godinu dana isplaćuje se 901 marka”, ističe Gnjatić. U Sindikatu ističu da se kontinuiranao mora raditi na povećanju plata i u realnom i u javnom sektoru. “Ono što je opšta činjenica to je da su sve plate jako male. Moramo raditi na povećanju tih plata, jer samo tako možemo održati jedan ekonomski način razmišljanja u smislu da ljudi kad nešto imaju, kad imaju platu, mogu tu platu i da potroše. Mogu da kupe one proizvode koje bi trebali da budu naši, koje naši ljudi proizvode i to bi trebalo da propagiramo na svakom koraku. Plate su u suštini jako male. Sve plate”, kaže Gnjatić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obećao je budžetskim korisnicima da će u aprilu ove godine dobiti povećanje plate. U Sindikatu obrazovanja, nauke i kulture pozdravljaju ovu najavu, ocjenjujući da će to biti prilika da se isprave sve nelogičnosti u zakonima o platama. “Prosvjetni radnici od 1. januara ove godine izmjenom zakona o platama, a u skladu sa već potpisanim sporozumom o dinamici uslađivanja platnih koeficijenata, prije svega za zapuslene sa viskom stručnom spremom su dobili jedno dodatno povećanje, što nemaju drugi, jer ta dugogodišnja nepravda je praktično u fazi korekcije i ispravljanja i profesor u osnovnoj školi dobije 87, a profesor u srednjoj školi 56 konvertibilnih maraka. Ovog puta smo uspjeli da argumentima ubijedimo poslavca, znači Vladu Republike Srpske i ministarstva, da i ljudi sa višom školom rade potpuno isti posao, vrlo korektno, vrlo kvalitetno, to su ljudi koji su završili staru, dobru pedagošku akademiju i potpuno kvalitetno rade nastavnički posao i dobili su stotinu konvertibilnih naraka u tom kontekstu što smo se pokušavali izboriti cijelu prethodnu godinu. Ostalo nam je nažalost još nekoliko kategorija i nekoliko nelogičnosti u zakonima o platama da i nastavnici muzičkog, fizičkog i praktične nastave u srednjoj školi dobiju malo veću platu ili veću platu u krajnjem slučaju kako bi ta plata bila dostojna onoga što oni radi, a to je da oni drže čas. Prema najavama predsjednika Republike, od 1. aprila svi korisnici budžeta će dobiti povećanje plata od 10%, i to je trenutak da ove nelogičnosti u zakonima o platama u potpunosti ispravimo, popravimo i na jedan kvalitetniji i bolji način uredimo ove odnose. Ovo povećanje plata svim korisnicima budžeta neće uticati na izjednačavanje platnih koeficijenata koje tražimo godinama i 1. januara iduće godine će taj proces prema potpisanom sporozumu biti završen. Vjerujem da ćemo svi bolje živjeti i da ćemo svi imati koristi od povećanja plata i da će proizvodnja svih dobara kao i naš BDP biti mnogo veći u narednom periodu”, poručuje Gnjatić.
Pitali smo našeg sagovornika koliko su u Sindikatu obrazovanja, nauke i kulture zadovoljni današnjim statusom prosvjetnih radnika u Republici Srpskoj. “Imamo tu nekoliko činjenica. Mi već unazad nekoliko godina vidimo da ove prosvjetarske fakultete upiše jako mali broj učenika koji dođu iz srednjeg obrazovanja. Pogotovo na onim deficitarnim predmetima kao što su matematika i fizika i očigledno je da društvo mora shvatiti da će mladi ljudi odavde otići i upisati te prosvjetarske fakultete negdje drugdje i učiti nečiju tuđu djecu i dati svoj doprines nekom tuđem ko nije na ovim prostorima. Moramo shvatiti da je prosvjetni poziv časna profesija i da ulaganje u prosvjetu nije nikakav trošak nego je to investicija. To pokazuju mnogobrojni primjeri u Evropi i svijetu. Evo najjednostavniji primjer Irske, koja je u zadnjih dvadesetak godina veliki bum napravila zahvaljujući ulaganjima u prosvjetu. To kod njih vidimo na svakom koraku”, istakao je Gnjatić.
Zoran Sovilj
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na https://kozarski.com/