Etno društvo „Srpski sokolovi Kozare“ organizovalo je radionicu pod nazivom „Nit tradicije, radionica kozarsksog veza“. Među učesnicima bila je i učenica Milica Rajlić, koja kaže da je vez naučila od bake i poručila da je njena želja da se očuva tradicija. „Sokolovima“ su u goste došli i članovi Udruženja „Kastrum na Uni“ iz Novog Grada. U ovom udruženju kažu da se bave promocijom i zaštitom kulturnog naslijeđa Podgrmeča i Potkozarja. „Ovdje radimo jednu u nizu radionica podgrmečkog, zmijanjskog veza. Cilj nam je da zaštitimo vez za UNESCO, pa radimo terenska istraživanja i veza i radionica”, kaže Želimir Perić, predsjednik Udruženja. Dodaje da su djeca i mladi u Novom Gradu zainteresovani za očuvanje tradicije izrade veza i da organizuju dosta radionica i po školama.
Perićev optimizam ne dijeli Biljana Čubrilo, koordinator folklornih grupa i sekcija Etno društva “Srpski sokolovi Kozare”. Ona kaže da nije sigurna da će se vez održati na ovim prostorima. “Tehnologija je uznapredovala, djeca su više posvećena nekim drugim stvarima, nekoj bržoj zaradi i ne vide to kroz izradu veza. Treba češće organizovati ovakve radionice”, kaže Čubrilo. Ona je naglasila da između zmijanjskog i kozarskog veza nema velike razlike i pojasnila detalje. “Kako naši stari kažu, svako selo ima svoje običaje, tako i vezovi imaju. Zmijanjski vez je karakterističan po tome što ima samo teget plavu boju i tako se radi. A kod nas za kozarski vez koristimo različite boje. Zastupljene su najviše zelena, crvena i plava. Može se koristiti i žuta, uglavnom zemljane boje”, rekla je Čubrilo.
Ovo je prva radionica za izradu kozarskog veza u organizaciji Etno društva “Srpski sokolovi Kozare”, a u ovom društvu imaju i praktične razloge za to. “Cilj Društva je da se osamostali što se tiče nabavke nošnji i izrade vezova na tim nošnjama. Imamo plan i projekat da u saradnji sa Vladom Vojvodine u narednoj godini nabavimo mašine kojima ćemo sami izrađivati nošnje. Vezove ćemo onda morati da radimo po primjeru ovog ručnog rada, na ovaj način, kao što radimo ovu radionicu. Zbog toga smo i organizovali ovu radionicu da mi kao Društvo postanemo u nekom narodnom periodu samoodrživi”, rekao je Miljan Banović, predsjednik Društva.
Zoran Sovilj