Za potrebe farme krava muzara, porodica Lazić iz Bistrice ove godine posijala je 25 hektara kukuruza. Zbog loših vremenskih prilika kukuruz su sijali u tri etape, u drugoj polovini aprila, sredinom i krajem maja. Na imanju Lazića ističu da je u prethodnom periodu na području Omarske i Bistrice bilo malo kiše, što je negativno uticalo na razvoj kukuruza. “Kukuruz koji je posijan u drugoj polovini aprila, na njemu se šteta vidi, sigurno je preko 50 posto. Taj kukuruz je u početku kad je bila sjetva zbog loših vremenskih prilika, niskih temperatura, već pri samom nicanju imao te neke šokove. Sad je ušao u to vrijeme kad je trebao da formira klip. Došle su ekstremne vrućine, malo padavina. Da napomenem da smo mi u nekih zadnja dva intervala kiše gdje je negdje palo po 30-40 litara po kvadratu, kod nas je negdje teško da mogu reći da je palo 10 litara u prvom, negdje oko 6 u drugom intervalu, i u zadnjem intervalu negdje oko 4 litre po kvadratu, što je stvarno malo. Kukuruz koji smo sijali sredinom maja još uvijek se drži, ali ako ne bude kiše, ni od njega neće biti velike koristi”, ističe Daniel Lazić,
U Resoru za pružanje stručnih usluga Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva naglašavaju da je, pored soje i suncokreta, kukuruz pretrpio najveću štetu kada je u pitanju vazdušna i zemljišna suša. Pojašnjavaju i kolike će biti razmjere štete. “Kukuruz je, nažalost, ove godine pretrpio niz nekih negativnih posljedica. Mahom poslije sjetve imali smo vrijeme hladnoća, imali smo čak i mraz, kada su neke sumarne dnevne temperature bile 7-8 stepeni, što nije pogodovalo samoj biljci kukuroza za rast, razvoj i ukorjenjavanje. Tako da je i tu pretrpio u samom startu neke probleme. Kasnije ga je uhvatila suša. Neke parcele koje su kasnije sijane poslije majskih kiša koje su se izlile, imale su problem sa pokoricom, tako da je bilo neravnomjerno i nicanje kukuruza. Tako da niz faktora je pretrpjela ova biljka u toku ovogodišnje proizvodnje. Mislimo da će na nekim parcelama prinos biti manji i do 40 posto. Stvarno će biti pitanje ekonomske isplativosti same žetve i berbe tog kukuruza, pošto su stvarno u jako lošem stanju. I korovi su preuzeli te biljke, tako da neki poljoprivni proizvodjači neće imati koristi od tih svojih zasijanih parcela”, kaže Duško Komnenović iz Resora.
Poljoporivredni stručnjaci preporučuju da se u proizvodnju ratarskih kultura uvedu nove mjere, kao što je navodnjavanje i promjena agrotehnike. “Zajedno sa poljoprivrednim proizvođačima mi se iz godinu u godinu pokušavamo snaći i prilagoditi vremenskim uslovima, pogotogvo promjenama agrotehnike. Klimatske promjene su realnost i poljoprivredni proizvodjači moraju da razmišljaju o sistemima za navodnjavanje. Bilo to kap po kap, bilo to tifoni, pa makar hektar. Svake godine povećavati tu površinu, to je jedno od rješenja. Promjena agrotehnike takođe je važna, da se uradi podrivanje parcela. Ovo je sad izuzetno povoljno vrijeme tamo gdje su strnokosi, da se uradi podrivanje parcela. Time će se otvoriti onaj plužni đon, zemljište će dobiti veći kapacitet za zadržavanje vlage, biljke u proljetnoj sjetvi će imati veću mogućnost za razvoj svog korijenovog sistema, da dođu do hrane i vode”, navodi Komnenović.
Poljoprivrednici kažu da je sistem navodnjavanja skupa investicija, a Lazić ističe da je veći dio zemljišta koji obrađuje uzeta pod koncesiju, dodajući da se ne isplate velika ulaganja u tuđe zemljište. On naglašava i to da u blizini parcela koje obrađuje nema vode, naglašavajući da će vjerovatno preći na sijanje drugih poljoprivrednih kultura. “Nemamo nigdje blizu vode, što znači da bi morali kopati arteške bunare, ali ko može garantovati da ćemo naći vodu. U svakom slučaju, primjenjivaćemo druge kulture koje su zamjence za kukuruz. Ići ćemo više na trave, siliraćemo zob ili sijati neke druge kulture. Ili to ili rješavati navodnjavanje, jer ovako ovo stvarno je gubitak i vremena i sredstava i svega manje i više”, ističe Lazić.
Poljoprivrednici na području Omarske i Bistrice nadaju se da će najnovije padavine pomoći kukuruzu da se oporavi bar toliko da gubitke smanje na podnošljivu mjeru. U Resoru za pružanje stručnih usluga naglašavaju da je važan i izbor hibrida za određen vremenski period sjetve. Takođe poručuju da je važan izbor grupe zrenja, kao i prilagođavanje ishrane biljke vremenskim uslovima.
Zoran Sovilj