Veliki petak je najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru, dan kada se vjernici podsjećaju na Hristovo stradanje i raspeće. To je trenutak kada je, prema hrišćanskom učenju, Sin Božiji položio svoj život za spasenje svijeta. Ovaj dan u crkvenom kalendaru označava duboku žrtvu koju je Hristos podnio za čovječanstvo. Bogosluženja poput opijela Hristovog i iznošenja plaštanice podsjećaju na snagu njegove žrtve i dubinu vjere. Na Veliki petak se u hramovima ne služi liturgija, već posebna, tiha bogosluženja koja izražavaju tugu i pokajanje.
“Iz Svetoga pisma znamo da je Hristovo raspeće bilo oko podne, a da je smrt nastupila oko tri časa poslijepodne. Tada, prema pisanju Svetoga pisma, priroda je reagovala na neviđeni način: došlo je do pomračenja sunca, uslijedio je veliki zemljotres, kamenje se raspadalo, grobovi su se otvarali, a mrtvi su vaskrsavali. Takođe, zavjesa u Hramu se rascjepala na dva dijela. Ovi fenomeni govore o ogromnoj važnosti tog dana i događaja, koji je bio plod ljudskog grijeha. Ljudska zla volja dostigla je takav stepen da su ljudi razapeli i ubili samog Boga. Ipak, velika razlika između tog prvog Velikog petka i današnjeg Velikog petka jeste u tome što mi danas znamo da će u nedjelju Hristos vaskrsnuti, što nas ispunjava nadom i vjerom”, rekao je protonamjesnik Dragan Hrvaćanin, starješina hrama Svete Trojice u Prijedoru.
Veliki petak nas podsjeća na snažnu vjeru, ljubav i žrtvu koju je Hristos podnio za spasenje čovječanstva. Iako je to dan tuge i žalosti, vjernici u njemu pronalaze nadu, jer vjeruju da će Hristos uskoro vaskrsnuti i donijeti spasenje. Ovaj dan poziva nas na duboko razmišljanje o sopstvenoj vjeri i životu, te na sjećanje na nevjerovatnu žrtvu koja je promijenila tok istorije. Uprkos tuzi koju nosi, Veliki petak nam pruža priliku da obnovimo našu vjeru i nadu, jer uskoro dolazi dan kada smrt gubi svoju moć, a život pobjeđuje.
Renata Š. Novaković
Foto: zurnal.me