Prije desetak dana počela je žetva kukuruza u zrnu. Vlaga kukuruza iznosi 23% što odgovara momentu berbe kukuruza u zrnu, a kukuruz koji se bere u klipu može da se bere i suvlji.Prinos se ove godine kreće između 4 i 7 tona po hektaru. Radi se o parcelama na kojima je primijenjena odgovarajuća agrotehnika.
„Što se tiče samih prinosa oni jesu nešto niži, međutim obziro m na to kakvu smo sezonu imali iza nas može se zaključiti da su ovo relativno dobri prinosi kada govorimo o kukuruzu na području regije Prijedoru. Ove godine smo imali jako izražen sušni period tokom ljeta i znamo da je proizvodnja kukuruza u proizvodnim regijama kao što je Lijevče i Semberija pretrpjela katastrofalne štete, ljudi su praktično ostali bez prinosa. „Što se tiče samih prinosa oni jesu nešto niži, međutim obziro m na to kakvu smo sezonu imali iza nas može se zaključiti da su ovo relativno dobri prinosi kada govorimo o kukuruzu na području regije Prijedoru. Ove godine smo imali jako izražen sušni period tokom ljeta i znamo da je proizvodnja kukuruza u proizvodnim regijama kao što je Lijevče i Semberija pretrpjela katastrofalne štete, ljudi su praktično ostali bez prinosa“, rekao je Mirko Jokić, rukovodilac PJ Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede RS.
Rezultati ogledne parcele u Bistrici su pokazali interesantne podatke. Prinos je bio od 1,7 tona po hektaru do 8,7 tona što je najviši prinos, a razliku je napravila sjetva različitih hibrida.
„Upravo spremamo jednu brošuru gdje ćemo objediniti sve ove rezultate kako bismo našim uzgajivačima omogućili da steknu puni uvid u rezultate ogleda“, ističe Jokić.
Na pragu je sjetva strnih žita, a poljoprivredni proizvođači treba da pripreme zemljište i što kvalitetnije da izvedu agrotehniku kako bi sjetva bila što uspješnija, samo nicanje biljaka i potencijal za prinos bio što bolji.
„Ukoliko su u mogućnosti da u agrotehniku ubace i podrivanje zemljišta jer je to jako bitna agrotehnička stavka prilikom pripreme zemljišta kako bi zemljište dobilo na fizičko-hemijskim svojstvima, vazdušnom režimu i samim tim zadržalo što veće količine padavina i vlage kako bi biljke u toku svog razvoja i sezone rasta mogle što bolje da podnesu neke stresne uslove koji ih možda očekuju. Ono što je još bitno i što savjetujemo naše proizvođače jeste da izvrše analizu zemljišta. Ona nije skupa, a neophodna je stavka prilikom zasnivanja bilo koje proizvodnjeu ratarstvu“, kaže Duško Komnenović, viši stručni saradnik Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Ministarstvo poljoprivrede unazad deset godina radi i oglede strnih žita. U Resoru za stručne usluge proizvođači mogu vidjeti zaključke i saznati šta daje najbolje . U planu je i da se rezultati svih ogleda predstave tokom zimskih predavanja. Iako je bila teška ova godina je kako ističu stručnjaci pokazala koje bi hibride trebalo koristiti i koji hibridi dobro podnose sušu.
Gordana Kaurin