“Na prijedorskoj regiji završena je sjetva strnih žita. Zasijane površine su u konstantnom blagom porastu, u odnosu na prosjek poslјednjih godina. Razlog je, dobrim dijelom, stabilan podsticaj resornog ministarstva koji je ove godine iznosio 500 KM po hektaru, a očekujemo da će i u narednoj godini taj podsticaj ostati na snazi. Polјoprivrednicima znače i podsticaji Grada Prijedora. Bilјežimo pozitivan rast sjetve strnih žita. Što se tiče agroroka, on je u osnovi zadovolјen. Preostaje da se prati nicanje usjeva i obrati pažnja na prisustvo glodara u parcelama, kao i eventualne pojave bolesti štetočina”, rekao je Mirko Jokić za “Kozarski vjesnik”.
Koja je površina zasijana strnim žitima i koja je dominantna kultura na našem području?
– To je svakako pšenica. Na području prijedorske regije procjenjuje se da je strnim žitima zasijano oko 2.500 hektara, a na području Prijedora oko 800 hektara.
Koliko je porasla cijena repromaterijala?
– Bilјežimo blago povećanje, iako se cijena nije značajno promijenila u odnosu na prošlu godinu. Došlo je do blagog poskuplјenja sjemenskog materijala, dok je cijena mineralnih đubriva uglavnom na istom nivou. Polјoprivrednici bi trebalo da koriste sertifikovano sjeme. To je dobrim dijelom zadovolјeno, budući da je jedan od osnovnih uslova za podsticaje korištenje ovog sjemena.
Kakav je bio kvalitet u prethodnoj sezoni?
– Prinos strnih žita bio je jako dobar. Nešto je niži prinos kukuruza, kako merkantilnog, tako i silažnog. Razlog je suša koju smo imali ove godine. Prinos merkantilnog kukuruza jeste bio niži, ali u odnosu na druge regije koje su bile značajnije ugrožene sušom, kod nas je zadovolјavajuće stanje. Prinosi ovog kukuruza u ogledima kretali su se u prosjeku od četiri do osam tona po hektaru na parcelama koje nisu navodnjavane. Na površinama koje su navodnjavane, kojih, nažalost, nemamo mnogo, prinosi su bili do 13 tona po hektaru. Imali smo interesantan ogled silažnog kukuruza na farmi Lazić u Bistrici, gdje je bila jedna karakteristična situacija. Bilo je praktično mjesec i po dana bez padavina i prinos se kretao od 2,5 tone do 7,5 tona po hektaru, što je značajna razlika i ukazuje na važnost izbora kvalitetnog hibrida koji dobro podnosi stresne uslove tokom lјetnog perioda.
Imali ste nedavno još jedno ogledno polјe. Šta nam možete reći o tome?
– Tako je. Urađena je žetva ogleda u Drakseniću. Prinosi su se kretali do 11,5 tona. Maksimalan prinos bio je do 12 tona, a minimalan oko sedam tona. Iskoristićemo zimski period da pozovemo naše uzgajivače na predavanja koja ćemo organizovati u decembru i januaru. Namjeravamo da pozovemo kolege iz našeg resora koji se bave ogledima, da bismo prezentovali sve rezultate sa ovogodišnjih ogleda, s obzirom da se radi o zanimlјivoj godini koju je okarakterisala izražena suša. Namjera nam je da detalјno predstavimo hibride koji su se pokazali kao dobri u različitim agroekološkim uslovima i na različitim lokacijama kojih ima prilično mnogo. U Drakseniću svake godine imamo dvije vrste ogleda. Jedan ogled odnosi se na strna žita, a drugi na merkantilni kukuruz. Pored toga, nedavno je bila sjetva novog makroogleda strnih žita na površini od oko četiri hektara, gdje je posijano 46 sorti pšenice, 16 sorti ječma i tri sorte tritikale. Tako da je ovo prilično obiman ogled, a dogodine ćemo imati rezultate.
Šta biste savjetovali polјoprivrednicima o pripremi zemlјišta?
– Osim radova koji se odnose na sjetvu strnih žita, bila je aktuelna osnovna zimska obrada parcela. Želim da ukažem na značaj analize zemlјišta koja je osnov za neki dugoročni plan popravlјanja opšte plodnosti zemlјišta. Ove godine smo primijetili da se više pažnje posvećuje kalcifikaciji i podrivanju zemlјišta, što su svakako pozitivni pomaci. Raduje nas da to uzgajivači prepoznaju. Imamo i prve korake u primjeni pokrovnih usjeva na našim parcelama. Uzgajivači treba da povedu računa o kalcifikaciji, da se unesu osnovne predviđene količine mineralnih i organskih đubriva kako bismo ispoštovali pravilnu agrotehniku koja je osnova za postizanje visokih prinosa.
KARAJICA: NIŠTA BEZ PODSTICAJA
Ratar i stočar iz Donjih Garevaca, Zoran Karajica, posijao je strnim žitom 16,5 hektara, od čega deset hektara pšenicom, a ostalo je zob. Koristi to za stočnu hranu jer, kako kaže, mala je otkupna cijena pšenice i ne isplati se proizvoditi za prodaju.
“Spašavaju nas podsticaji Grada Prijedora i resornog ministarstva. To je 500 KM po hektaru od Ministarstva polјoprivrede i isto toliko od lokalne zajednice kao limit za pšenicu. Hvala im u svakom slučaju, to nas spašava i zato i opstajemo”, ističe Karajica.
Kukuruz svake godine sije na 35-40 hektara, a navodi da je ove godine malo podbacio.
“Ipak ovaj dio Potkozarja prošao je bolјe nego Lijevče polјe, Semberija i Posavina. Imao sam od 500 do 800 kilograma po dunumu kukuruza. Dio je išao u silažu, dio je branje u zrnu. Imam i 60 grla stoke. Otkup mlijeka vrši mlјekara iz Kozarske Dubice. Što se tiče mesa, prodaja nije problem, jer sela su pusta, stoke nema. Biće hrana upitna i skupa”, navodi Karajica.
Deborah Sovilј