U zaseoku Zajednice kod Trnopolja, u blizini Prijedora, od 31. jula do 2. avgusta 1941. godine ustaše su ubile 365 Srba i dva Ukrajinca.
U znak sjećanja na stradale, u Zajednicama je služena liturgija i parastos za žrtve ovog zločina. Na mjestu stradanja nedužnih ljudi danas se nalazi spomen-područje, a kod spomenika se i dalje okupljaju potomci i članovi porodica stradalih. Jedan od preživjelih je Rade Radivojac, koji je u vrijeme pokolja bio dijete. Danas, kao devedesetosmogodišnjak, prisjeća se strašnih događaja i trenutka kada ga je od sigurne smrti spasila žena iz Kozarca.
„Oni su ubijali i djecu i starce. Kaže: ‘Kud ćete s ovim djetetom?’ Oni kažu: ‘To je vlaško dijete, da ide na ispitivanje’“, prisjeća se Radivojac. Zajednice su jedno od prvih stratišta Srba na ovim prostorima. Mještaninu sela Babići Stanku Mršiću u ovom zločinu stradao je djed. On kaže da je na području Potkozarja u to vrijeme počeo organizovani progon i prikupljanje stanovništva iz brojnih sela i mjesnih zajednica.
„Na ovim našim prostorima krenuo je nekakav pogrom i prikupljanje ljudi, sve tamo od sela Niševići i ovih 15 mjesnih zajednica, sve do Orlovaca. Sve je to na nekakav način sabrano ovdje i, sad po pričama istoričara, negdje oko 450, ali ne zna se tačno, ljudi je postradalo“, rekao je Mršić.
Iako je od zločina prošlo više od osam decenija, potomci stradalih podsjećaju da odgovornost za počinjene zločine nije u potpunosti utvrđena. Kako je istaknuto na skupu, za zločin u Zajednicama osuđena je samo jedna osoba. Poruka sa ovog mjesta je jedinstvena – žrtve ne smiju biti zaboravljene, a sjećanje mora biti sačuvano i preneseno na mlađe generacije. „Da se ne zaboravi. Praštati treba, mi koji jesmo s ovog područja i svim ostalim da govorimo, samo da se ne zaboravi i da njegujemo i pazimo naše pravoslavlje, našu srpsku vjeru“, poručio je Željko Karajica iz Organizacionog odbora. Parastosu je prisustvovao i ministar pravde u Vladi Republike Srpske Goran Selak, koji je naglasio da je na mjesto stradanja došao i kao potomak žrtava Potkozarja.
„Ja, kao potomak stradalih iz Potkozarja, došao sam ovdje, ali sam došao i kao član Vlade Republike Srpske, da podsjetimo na ono što su uradile ustaše nama Srbima pravoslavcima ovdje, u potkozarskim selima, da se podsjetimo i da nikad ne zaboravimo“, rekao je Selak.
On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Rezoluciju o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH, kao i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, te zakonska rješenja kojima se veličanje ustaštva tretira kao krivično djelo.
“Republika Srpska neće dozvoliti da se javno veličaju ideologije pod kojima su ubijane stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma. To dugujemo žrtvama, njihovim potomcima i generacijama koje dolaze”, istakao je Selak.
Zaselak Zajednice danas je pretvoren u spomen-područje. U okviru kompleksa izgrađena je i crkva posvećena Svetoj velikomučenici Marini, u znak sjećanja na stradale. Crkva je posvećena Svetoj velikomučenici Marini jer se pokolj dogodio u periodu od praznika Svete Marine do Ilindana. Spomenik žrtvama ustaškog masakra u Zajednicama sagrađen je osamdesetih godina prošlog vijeka i danas predstavlja mjesto okupljanja potomaka stradalih i podsjetnik na jedno od najtežih stradanja srpskog naroda na ovom području. Sjećanje na žrtve, poručeno je sa ovog mjesta, nije samo obaveza prema prošlosti već i način da se budućim generacijama prenese istina o stradanju i sačuva kultura sjećanja.
Gordana Kaurin