Berba jabuka u Potkozarju privodi se kraju. Po riječima voćara, rod je količinski solidan, ali kvalitet nije ispunio očekivanja. Zbog suše i ekstremno visokih temperatura, prva klasa čini tek oko 30 odsto roda, dok je situacija kod kruške još nepovoljnija.
“Konačno imamo jedan solidan rod, ali ni navodnjavanje nije moglo u potpunosti ublažiti posljedice visokih temperatura. Tokom ljeta živa u termometru dostizala je 40 stepeni, što je predstavljalo veliki problem za voćnjake. I mi voćari smo skeptični zbog čestih nevremena, mrazeva, pa se bojimo raditi proredu voća kako bi obezbijedili sigurnu prvu klasu”, rekao je Mladen Marjanović, predsjednik prijedorskog Udruženja voćara.
Sezona nije dobro počela ni u proljeće, kada su kasni mrazevi oštetili dio zasada.
“Nakon kasnih proljetnih mrazeva, koji su zasigurno nanijeli veliku štetu našim voćarima, sezona se opet donekle izvukla. Kad kažem ‘donekle’ mislim na naš region. Koštičavo voće malo je više stradalo nego ovo jabučasto. Jabuka i kruška je rodila solidno, koštičavog voća je bilo nešto manje, mada je sporadično na nekim mikrolokalitetima bio solidan rod”, naveo je Siniša Slijepac, viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo prijedorske Kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Osnovni problem nije u kvantitetu roda, već u njegovom kvalitetu. Stručnjaci upozoravaju da su najveću štetu pretrpjeli voćnjaci bez navodnjavanja, mada ni oni sa sistemima za zalijevanje nisu bili pošteđeni u potpunosti. Dodatnu muku stvara i slaba zastupljenost protivgradnih mreža, koje u vrelim danima služe i kao zaštita od jakog sunca. “Što se tiče kvaliteta roda, to je već diskutabilno. Najveći problem pričinjavaju klimatske promjene i velike oscilacije temperatura, pogotovo kada je riječ o sušnom periodu koji je iza nas. Voćnjaci koji su bez navodnjavanja, pretrpjeli su značajne štete i tu je umanjen kako prinos tako i kvalitet. Mada su i voćnjaci koji imaju navodnjavanje prilično stradali, jer tokom jake suše nisu imali dovoljne količine vode. Svi koji nemaju protivgradne mreže, koje služe osim za zaštitu od grada i za zaštitu od sunca, takođe su pretrpjeli značajne štete od žege, što se odrazilo na količinu i kvalitet prinosa”, zaključuje Slijepac.
Iako je ova godina bila nešto bolja od prošle, koju su obilježili mrazevi i gubici, voćari ni ove sezone nisu prošli bez problema. Ekstremne temperature i vremenske nepogode pokazuju koliko je voćarska proizvodnja osjetljiva. Zbog toga će ulaganja u navodnjavanje i zaštitu biti ključna za očuvanje roda i kvaliteta voća u budućnosti.
Renata Š. Novaković