GORAN STANKOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE – PLATA MORA OMOGUĆITI VIŠE OD PUKOG PREŽIVLJAVANJA

“Nećemo prihvatiti simbolično povećanje najniže plate, koje će samo pratiti inflaciju, a da radnici od toga nemaju stvarnu korist. Radnik nije trošak koji treba smanjivati, već najvažnija vrijednost. Svaka ekonomska politika mora polaziti od čovjeka koji radi i stvara. Bez zadovolјnog, sigurnog i dostojanstveno plaćenog radnika, nema uspješne privrede, stabilnog društva ni sigurne budućnosti“, rekao je Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske u intervjuu za „Kozarski vjesnik“.

Koji je prijedlog Saveza sindikata Republike Srpske za najnižu  platu u 2027. godini?

– Savez sindikata Republike Srpske u pregovore je ušao sa jasnim stavom da najniža plata u 2027. godini mora biti značajno povećana. Naš prijedlog nećemo zasnivati na proizvolјnim procjenama, već na konkretnim ekonomskim pokazatelјima koji neposredno utiču na životni standard radnika: rastu inflacije, cijena osnovnih životnih namirnica, nafte i naftnih derivata, električne energije, komunalnih usluga, stanovanja i drugih osnovnih troškova života, rastu bruto domaćeg proizvoda, prosječne plate, ali i ostvarenoj dobiti poslovne zajednice, koja već godinama bilјeži dvocifrene stope rasta. Sve su to važni pokazatelјi koji moraju biti uzeti u obzir prilikom utvrđivanja najniže plate. Konkretan iznos utvrdićemo nakon završnih analiza i pregovora sa socijalnim partnerima. Ono što je izvjesno jeste da nećemo prihvatiti simbolično povećanje koje će samo pratiti inflaciju, a da radnici od toga nemaju stvarnu korist. Naš cilј je da radnici od svoje plate mogu pristojno živjeti, planirati budućnost, školovati djecu i obezbijediti normalan život svojim porodicama. Zato 2027. godina mora donijeti stvarno, a ne samo nominalno povećanje životnog standarda, koje će se osjetiti u kućnom budžetu svakog radnika.

Da li ćete tražiti jednu najnižu platu za sve radnike ili ćete insistirati na više iznosa u zavisnosti od stručne spreme, složenosti posla i odgovornosti?

– Savez sindikata Republike Srpske snažno se zalagao za uvođenje diferenciranih iznosa najniže plate u zavisnosti od stepena stručne spreme, složenosti poslova i odgovornosti. To smo i uspjeli da izborimo, pa od 2026. godine imamo pet različitih iznosa najniže plate. Razlog za to je veoma jednostavan. U prethodnom periodu imali smo situaciju da su brojni poslodavci sve radnike, bez obzira na stručnu spremu, znanje, odgovornost i poslove koje obavlјaju, prijavlјivali na najnižu platu. Na taj način obesmišlјavali su stručnost, obrazovanje i radno iskustvo. Zato insistiramo da se i u 2027. godini zadrži ovaj princip i dodatno povećaju svi iznosi najniže plate. Međutim, to nije dovolјno. Potrebno je da se plate dodatno povećavaju i u preduzećima i ustanovama, kao i plate zaposlenih u obrazovanju i kulturi, pravosuđu, policiji, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, upravi i javnim službama. Naš cilј je da se uspostavi pravedan odnos između stručnosti, složenosti posla, odgovornosti i visine plate. Zato su nam neophodni i Opšti kolektivni ugovor i posebni kolektivni ugovori u privredi.

Koliko je realno da najniža plata u Republici Srpskoj dostigne 1.500, 1.600 ili 1.700 KM?

– Smatram da je to dostižno i da moramo ići korak po korak, ali sa jasnim cilјem da plate svake godine rastu i da radnici imaju sigurnost da će njihov životni standard biti bolјi. Nije dovolјno da plata raste samo nominalno i da njeno povećanje pokriva isklјučivo rast cijena. Naš cilј mora biti rast realne vrijednosti plate, odnosno da radnik svake godine za svoju platu može kupiti više nego prethodne godine. Iznosi od 1.500, 1.600 ili 1.700 KM ne treba da budu predmet političkog licitiranja, već cilјevi o kojima treba ozbilјno razgovarati na osnovu ekonomskih pokazatelјa i potreba radnika. Vjerujem da do tih iznosa možemo doći, jer postoji ekonomski prostor za povećanje plata, ali i potreba da se konačno promijeni odnos prema radu i radniku. Želimo da radnici znaju da povećanje plata nije jednokratna mjera, već kontinuiran proces. Samo tako možemo vratiti povjerenje u sistem i stvoriti uslove da lјudi ovdje ostaju, rade i zasnivaju porodice.

Poslodavci često upozoravaju da bi značajnije povećanje najniže plate ugrozilo poslovanje preduzeća. Kako odgovarate na te argumente?

– Poslodavci svake godine, kada se otvore pregovori o povećanju najniže plate, upozoravaju na otpuštanja radnika, gašenje proizvodnje, zatvaranje preduzeća i druge negativne poslјedice. Međutim, moramo se zapitati šta se od svega toga zaista dogodilo nakon dosadašnjih povećanja najniže plate. Privreda je nastavila da funkcioniše, preduzeća su nastavila da rade, a istovremeno je bilјežen i značajan rast dobiti. Prema raspoloživim podacima, privredna društva su u 2025. godini ostvarila oko 3,8 milijardi KM neto dobiti. Kada se tome dodaju dobiti banaka i samostalnih preduzetnika, dolazimo do iznosa većeg od 4,3 milijarde KM. To jasno pokazuje da u privredi postoji prostor za pravedniju raspodjelu stvorene vrijednosti. Povećanje najniže plate doprinijelo bi i suzbijanju sive ekonomije, posebno prakse isplate dijela plate u koverti, jer bi se smanjio prostor za prijavlјivanje radnika na minimalne iznose, a isplatu ostatka primanja mimo zvaničnih obračuna. Savez sindikata Republike Srpske je svjestan da sve privredne grane nemaju iste uslove poslovanja. Zato smo spremni da razgovaramo o posebnim mjerama podrške i stimulacijama za prerađivačku industriju, kao i o reformi postojećeg modela podsticaja, tako da se podrška usmjeri prvenstveno na djelatnosti koje imaju stvarnu potrebu za tim i koje zapošlјavaju veliki broj radnika. Posebno je važno istaći da su plate u privredi u prosjeku za 350 do 450 KM niže od republičkog prosjeka. To je problem koji se mora hitno rješavati. Ne možemo dozvoliti da lјudi koji stvaraju novu vrijednost u proizvodnji budu među najslabije plaćenim radnicima.

Da li postoji opasnost da se povećanjem najniže plate ponovo dogodi da ona postane i plata velikog broja kvalifikovanih radnika?

– Ta opasnost postoji ukoliko se povećanje najniže plate ne prati povećanjem ostalih plata. Upravo zbog toga smo se i izborili za diferencirane iznose najniže plate prema stepenu stručne spreme. Na taj način smo napravili važan iskorak u odnosu na prethodne godine, kada su mnogi poslodavci sve radnike prijavlјivali na isti najniži iznos, bez obzira na njihove kvalifikacije i odgovornost. Međutim, sada moramo napraviti i slјedeći korak. Potrebno je povećati sve nivoe najniže plate, a zatim obezbijediti i dodatno povećanje plata u preduzećima i ustanovama kroz kolektivne ugovore, platne razrede i cijene rada. Posebno je važno da se plate u javnim službama, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, policiji, pravosuđu i upravi usklađuju sa odgovornošću i složenošću poslova koje zaposleni obavlјaju. Ne smijemo dozvoliti da radnik sa srednjom ili visokom stručnom spremom, znanjem i iskustvom bude plaćen kao neko ko obavlјa najjednostavnije poslove. Najniža plata treba da bude zaštitni mehanizam za radnike sa najnižim primanjima, a ne mjera kojom će se ograničavati rast plata svih ostalih zaposlenih.

Može li se u pregovorima očekivati dogovor ili postoji mogućnost da Vlada Republike Srpske ponovo sama donese odluku?

– Želimo dogovor i smatram da do njega možemo doći. Svi argumenti koji se odnose na rast troškova života, potrebu za bolјim životnim standardom i neophodnost zadržavanja radnika u Republici Srpskoj idu u prilog značajnijem povećanju najniže plate. Očekujemo da Vlada Republike Srpske aktivno učestvuje u ovom procesu i da uvaži argumente Saveza sindikata Republike Srpske. Takođe, smatramo da treba razgovarati o konkretnim mjerama podrške poslodavcima u prerađivačkoj industriji, kako bi se obezbijedili uslovi za povećanje plata, očuvanje radnih mjesta i dalјi razvoj proizvodnje. Naša očekivanja su da kroz ozbilјan socijalni dijalog dođemo do kompromisa koji će uvažiti interese svih partnera, ali koji će prije svega donijeti stvarno pobolјšanje materijalnog položaja radnika. Ne treba zaboraviti da je Vlada RS jedan od tri ravnopravna socijalna partnera i da ima posebnu odgovornost da doprinese postizanju dogovora. Ako dogovor izostane, zakon predviđa da Vlada RS utvrđuje najnižu platu, ali naša želјa je da do rješenja dođemo zajednički, kroz pregovore, a ne jednostranom odlukom.

Šta će Savez sindikata Republike Srpske uraditi ako zahtjevi radnika ne budu prihvaćeni?

– Savez sindikata Republike Srpske neće odustati od svojih zahtjeva, jer su oni zasnovani na stvarnim potrebama radnika i njihovih porodica. Prvo ćemo iskoristiti sve mehanizme socijalnog dijaloga, pregovora i institucionalnog djelovanja. Međutim, ako naši argumenti i zahtjevi ne budu uvaženi, razmotrićemo i druge zakonom dozvolјene oblike sindikalne borbe. Naši prioriteti su jasni: značajnije povećanje plata, zaklјučivanje Opšteg i posebnih kolektivnih ugovora, uređivanje prava na regres i trinaestu platu, pravično plaćanje rada nedjelјom, bolјa zaštita zdravlјa i bezbjednosti na radu i efikasnija zaštita prava zaposlenih. Savez sindikata Republike Srpske je reprezentativna sindikalna centrala, sa snažnim članstvom i jasnom odgovornošću da zastupa interese radnika. Naša obaveza je da te interese branimo svim raspoloživim zakonskim sredstvima.

Da li je realno da porodica sa srednjom prosječnom platom danas podmiri osnovne životne potrebe?

– Nažalost, sve teže. Podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi najbolјe pokazuju koliko je životni standard radnika i njihovih porodica ugrožen. Kada pogledamo strukturu troškova četvoročlane porodice, vidimo da najveći dio primanja odlazi na hranu, stanovanje, komunalne usluge, prevoz, odjeću, obuću, obrazovanje i zdravstvene potrebe. Kada se sve to plati, mnogim porodicama ne ostaje gotovo ništa za neplanirane troškove, odmor, kulturne i sportske aktivnosti djece, a kamoli za štednju ili rješavanje stambenog pitanja. Posebno je zabrinjavajuće što i porodice u kojima oba roditelјa rade, često moraju da se zadužuju ili odriču osnovnih potreba kako bi izdržale do naredne plate. To nije dostojanstven život. Nije prihvatlјivo da roditelјi koji rade puno radno vrijeme moraju da razmišlјaju da li će moći djetetu kupiti sve što mu je potrebno, platiti račune i obezbijediti normalne uslove za život. Naš stav je jasan – plata mora omogućiti više od pukog preživlјavanja. Radnik mora imati mogućnost da živi, a ne samo da radi i podmiruje najosnovnije troškove.

Najavlјeno je da će rad nedjelјom biti dodatno plaćen uz uvećanje dnevnice od 30 odsto. Da li se ta mjera već primjenjuje i da li poslodavci poštuju dogovoreno?

– Uvećanje dnevnice za rad nedjelјom od 30 odsto inicijativa je Saveza sindikata Republike Srpske, koju su prihvatili socijalni partneri. Naš stav je da nedjelјa nije običan radni dan i da radnici koji tog dana rade moraju biti dodatno plaćeni. Pored toga, dogovoreno je da majke sa djecom do sedam godina i samohrani roditelјi mogu raditi nedjelјom samo uz svoj pristanak, kao i da jedan radnik ne može biti raspoređen da radi sve nedjelјe u mjesecu, već najviše dvije. To su značajna rješenja koja treba da obezbijede bolјu zaštitu radnika i njihovog prava na porodični život i odmor. Međutim, ova prava još nisu konačno normativno uređena. Namjera je da se to riješi kroz zaklјučivanje Opšteg kolektivnog ugovora, kako bi dogovoreno dobilo jasan i obavezujući okvir i moglo da se primjenjuje u praksi.

Koliki bi trebalo da bude minimalni iznos regresa?

 – Pravo na regres već je propisano Zakonom o radu Republike Srpske, ali je problem u tome što zakonom nije utvrđena njegova minimalna visina. Zakon predviđa da radnik ostvaruje pravo na regres u skladu sa kolektivnim ugovorom, a mi u Republici Srpskoj nemamo zaklјučen Opšti kolektivni ugovor koji bi to pravo precizno uredio i obezbijedio njegovu primjenu za sve radnike. Zato Savez sindikata Republike Srpske insistira da se utvrdi minimalni iznos regresa, i to u visini najmanje jedne najniže plate ili 50 odsto prosječne plate, uz potpuno poresko oslobađanje tog primanja. Važno je da naglasim da smo o ovom pitanju postigli saglasnost sa poslodavcima i Vladom Republike Srpske. Očekujemo da se dogovoreno rješenje realizuje kroz Sporazum o mjerama za unapređenje socijalno-ekonomskog položaja radnika i podršci privredi. To je jedan od konkretnih rezultata socijalnog dijaloga za koji se zalažemo i očekujemo da bude pretočen u odgovarajuće propise i kolektivne ugovore.

Najavlјivana je trinaesta plata. Da li je to realna mogućnost ili je riječ o mjeri koja još nema konkretan zakonski okvir?

– Trinaesta plata je realna mogućnost i jedna od mjera za koju se Savez sindikata Republike Srpske snažno zalaže. Ovo pitanje smo otvorili u razgovorima sa Vladom i poslodavcima i postigli saglasnost o konkretnom modelu koji treba da bude dio Sporazuma o mjerama za unapređenje socijalno-ekonomskog položaja radnika i podršci privredi.Predloženo je da svaki poslodavac u Republici Srpskoj može radniku isplatiti dodatna primanja do iznosa prosječne plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, bez plaćanja poreza i doprinosa. Od tog iznosa 50 odsto odnosilo bi se na regres, a 50 odsto na trinaestu platu.To bi bio značajan podsticaj poslodavcima da povećaju primanja radnika, a zaposlenima bi obezbijedilo dodatnu finansijsku sigurnost.Posebno želim da naglasim da trinaesta plata ne može biti zamjena za redovno povećanje plate, regres ili bilo koje drugo pravo koje radnik već ostvaruje. To mora biti dodatno primanje, a ne način da se poslodavac oslobodi postojećih obaveza.Očekujemo da Vlada Republike Srpske ispoštuje postignutu saglasnost i da ovo rješenje dobije potreban zakonski i poreski okvir.

Da li ste optimista kada je riječ o budućnosti radnika ili smatrate da nas čeka još teži period?

– Jesam optimista, ali ne zato što mislim da će se stvari same od sebe promijeniti, već zato što Savez sindikata Republike Srpske ima jasnu viziju, konkretne prijedloge i pokrenuo je niz inicijativa koje treba da dovedu do suštinskog pobolјšanja položaja radnika. Insistiramo na povećanju najniže plate, rastu plata u privredi, povećanju plata zaposlenih kod budžetskih i fondovskih korisnika, zaklјučivanju Opšteg kolektivnog ugovora i posebnih kolektivnih ugovora, kao i na pravičnijem vrednovanju rada nedjelјom. Pokrenuli smo i inicijative za uvođenje obaveznih preventivnih lјekarskih pregleda za sve radnike, unapređenje oblasti zaštite zdravlјa i bezbjednosti na radu, uspostavlјanje Centralnog registra povreda na radu i pooštravanje kaznene politike za poslodavce koji krše prava zaposlenih. Posebno insistiramo na rješavanju pitanja zdravstvene zaštite radnika čiji poslodavci ne izmiruju obaveze po osnovu doprinosa. Sve su to konkretne mjere koje treba da obezbijede ne samo veće plate, već i sigurnija radna mjesta, bolјe uslove rada, veću pravnu i socijalnu zaštitu i kvalitetniji život radnika i njihovih porodica. Vjerujem da možemo napraviti značajan iskorak i u položaju radnika, ali za to je potrebna odgovornost svih socijalnih partnera. Radnici ne smiju biti samo tema razgovora, već moraju biti u središtu svih ekonomskih i socijalnih politika. Moramo graditi ambijent u kojem će se cijeniti znanje, stručnost, odgovornost i rad, a zaposleni imati mogućnost da od svog rada pristojno žive.

Gordana Kaurin

VAŠ KOMENTAR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

NAJČITANIJE