Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 21. novembra, obilježavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, jednu od najčešćih krsnih slava na našim prostorima.
Ovaj veliki praznik, u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovom, posvećen je predvodniku anđeoske vojske koji se, prema hrišćanskom predanju, prvi suprotstavio silama tame i zla. Zbog te uloge zaštitnika vjere i pravde, Sveti arhangel Mihailo na ikonama i freskama najčešće se prikazuje u vojničkom oklopu, sa mačem ili kopljem u ruci, kao pobjednik nad zlim duhom.
U pravoslavnom učenju arhangel Mihailo smatra se i čuvarom ljudskih duša, onim koji ih prihvata i odvaja dobra od loših djela. Iako se u narodnom običaju ponegdje uvriježilo mišljenje da se za Aranđelovdan ne sprema slavsko žito jer se svetitelj smatra “živim”, Crkva podsjeća da je žito (koljivo) simbol vječnog života i vaskrsenja, te da ga treba pripremati za svaku krsnu slavu.
Brojna su i narodna vjerovanja vezana za ovaj jesenji praznik. Prema predanju, prilikom podjele uloga među svecima, arhangelu Mihailu pripalo je jesenje i zimsko doba sa svim njegovim nedaćama, pa se vjeruje da u ovo vrijeme obilazi zemlju prerušen u putnika ili prosjaka kako bi iskušao ljude i pomogao onima u nevolji. Zato se na Aranđelovdan posebno preporučuju dobrota, praštanje i pomaganje siromašnima i nemoćnima.
Stari običaj kaže i da se po jutru na Aranđelovdan može naslutiti kakva nas godina čeka – vjeruje se da će, kakvo vrijeme bude danas, takvi biti zima i proljeće pred nama. Vedro jutro, prema narodnom tumačenju, najavljuje sunčaniju godinu, dok oblačno i kišovito vrijeme sluti više padavina.
KV
Foto: BL Portal

