Član Predsjedništva SNSD-a Nemanja Davidović izjavio je za Srnu da uvođenje novih tehnologija u izborni proces može biti korak naprijed samo ako je sistem zakonit, siguran i nezavisno provjerljiv.
“U ovom trenutku postoji previše otvorenih pitanja da bismo se zadovoljili uvjeravanjem CIK-a da će sve funkcionisati kako treba”, naglasio je Davidović.
Davidović, koji je inženjer elektrotehnike iz oblasti računarstva i informatike, podsjetio je da je sam CIK u izvještaju o pilot-projektu iz 2024. godine evidentirao probleme prilikom upotrebe skenera, uključujući i situacije u kojima je dolazilo do otkrivanja tajnosti glasanja.
“Ne govorimo o pretpostavci, već o problemu koji je evidentirao sam CIK. Javnost zato ima pravo da zna šta je konkretno promijenjeno i kako je taj rizik otklonjen”, naveo je on.
Posebno pitanje, kaže Davidović, predstavlja istovremena upotreba elektronske identifikacije birača i skenera koji digitalno očitava glasački listić.
“CIK mora javno i na nezavisno provjerljiv način dokazati da arhitektura sistema ne omogućava povezivanje identiteta birača sa njegovim listićem. Nije dovoljno da ime birača i njegov glas nisu zapisani u istoj bazi.
Ako sistem identifikacije ostavlja revizijski trag o izvršenoj identifikaciji birača, a skener bilježi vrijeme, redoslijed ili druge metapodatke o listićima, postavlja se pitanje njihove naknadne korelacije. Mora biti onemogućeno da se ukrštanjem tih podataka rekonstruiše veza između konkretnog birača i konkretnog glasačkog listića. Kod tajnosti glasanja ne smije biti prostora za pretpostavke”, istakao je Davidović.
On je ukazao i na pouzdanost i dostupnost sistema.
“Sam CIK je u pilot-projektu sa relativno malim brojem skenera evidentirao probleme sa opterećenjem mreže neposredno nakon zatvaranja birališta, a sada govorimo o hiljadama uređaja. Javnost treba da zna da li je sistem testiran pod stvarnim očekivanim opterećenjem i da li je rezervna infrastruktura zaista uspostavljena i testirana”, rekao je Davidović.
Kod sistema od kojeg zavisi izborni proces, pojasnio je, mora se unaprijed znati šta se dešava ako glavni sistem, komunikacija ili dio infrastrukture prestanu da rade ili ako dođe do ozbiljnog sajber napada.
On je ukazao i na pravno pitanje novog izgleda glasačkih listića, navodeći da Izborni zakon BiH propisuje da glasački listić sadrži imena svih kandidata, dok su novim modelom na dijelu koji birač popunjava predviđeni brojevi kandidata.
“Sam CIK je još 2025. godine naveo da postojeće zakonske odredbe o izgledu i sadržaju glasačkih listića nisu provodive za primjenu skenera i da je za izmjene zakona nadležna Parlamentarna skupština BiH. Ako je tada bila potrebna izmjena zakona, CIK mora objasniti kako se do ovakvog rješenja sada došlo podzakonskim aktima”, rekao je Davidović.
Prema njegovim riječima, novi način glasanja otvara i praktično pitanje broja grešaka birača.
“Kada birač umjesto imena kandidata na dijelu listića koji popunjava ima njihove brojeve, postupak glasanja postaje složeniji. To povećava mogućnost greške, posebno kod starijih birača i može dovesti do značajno većeg broja nevažećih glasačkih listića. Izborna tehnologija bi postupak glasanja trebalo da pojednostavi i učini sigurnijim, a ne da biraču dodatno otežava da jasno izrazi svoju izbornu volju”, naglasio je Davidović.
On je ocijenio da nije sporna upotreba tehnologije koja može spriječiti izborne zloupotrebe, već način na koji se dokazuju njena sigurnost i pouzdanost.
“Dobro je što papirni glasački listić i ručno brojanje ostaju mehanizam kontrole rezultata, ali uvođenjem biometrijske identifikacije, skenera i centralnih informacionih sistema uvodimo i nove rizike koji moraju biti unaprijed prepoznati i nezavisno provjereni.
I da budem potpuno jasan – CIK-u BiH se ne može vjerovati na riječ. U prethodnim izbornim procesima već smo gledali kako se stavovi i odluke u CIK-u mijenjaju praktično preko noći. Zato ne tražimo uvjeravanja da je sistem siguran. Tražimo da nam to dokažu”, poručio je Davidović.
SRNA
Foto: facebook.com/neemanjad