Sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak, a samo će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener čime se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
“Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija”, naveo je Dodik u autorskom tekstu za Medijski sistem Republike Srpske – SRNA koji prenosimo u cijelosti:
Savezni ustavni sud NJemačke je 2009. godine presudio da korišćenje elektronskih glasačkih uređaja nije u skladu sa ustavnim načelom javnosti izbora, jer birači bez posebnog tehničkog znanja nisu mogli pouzdano da provjere ključne korake glasanja. Nakon lošeg iskustva iz 2005. godine, NJemačka se vratila klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.
Od uređaja su odustale i Holandija i Irska, koje su se takođe vratile ručnom brojanju glasova, jer nije postojala dovoljna sigurnost da su pouzdanost sistema i tajnost glasanja obezbijeđeni.
Francuska je 2008. godine zabranila dalje uvođenje elektronskih glasačkih uređaja opštinama koje ih do tada nisu koristile. Danas približno tri odsto francuskog biračkog tijela ima mogućnost glasanja na takvim uređajima, dok se za veliku većinu birača koriste papirni glasački listići.
Kada je riječ o drugim članicama EU, Malta i Letonija koriste optičko skeniranje papirnih glasačkih listića, ali po proceduri koja se značajno razlikuje od sistema koji je uveden u BiH. Birači naime glasaju na klasičan način i nemaju neposredan kontakt sa skenerima. Nakon završetka izbornog dana, zapečaćene glasačke kutije transportuju se na centralno mjesto za brojanje glasova, gdje članovi izbornih komisija otvaraju kutije i skeniraju listiće.
Bez obzira na to što birači nemaju neposredan kontakt sa skenerima, Letonija je na lokalnim izborima 2025. godine imala mnogo tehničkih problema, pa se na mnogim mjestima moralo preći na ručno brojanje.
Sistem sa optičkim skenerima kakav je uveden u BiH imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.
Jedna od ključnih razlika jeste broj glasačkih listića. Birači u Mongoliji, na Filipinima i u Iraku imaju jedan jedinstveni glasački listić, dok u Kirgistanu dobijaju dva odvojena listića.
Jedino će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener. Time se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu. Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija.
Kada se osvrnemo na iskustva navedenih zemalja, nailazimo na zanimljive primjere. Na parlamentarnim izborima 2024. godine u Mongoliji OEBS je, između ostalog, zabilježio sljedeće probleme povezane sa primjenom izborne tehnologije: 1. U određenom broju slučajeva bila je ugrožena tajnost glasanja jer su neki birači ubacivali listiće u skener licem prema gore; 2. Propisi nisu dovoljno jasno uređivali postupak u slučaju neslaganja rezultata elektronskog i ručnog brojanja; 3. Na oko 14 odsto posmatranih biračkih mjesta zabilježeni su slučajevi problema sa očitavanjem otiska prsta.
Na Filipinima je ovaj sistem glasanja sa optičkim skenerima imao sljedeće probleme: 1. Zaglavljivanje i odbijanje listića; 2. Pregrijavanje i potrebu za zamjenom uređaja; 3. Duge redove na mjestima na kojima su nastajali tehnički problemi; 4. Slučajeve u kojima su birači ostavljali listić kako bi ga komisija kasnije skenirala; 5. Pojavljivanje mrlja od tinte na glasačkim listićima.
U Kirgistanu je OEBS na parlamentarnim izborima 2021. godine, kada su korišćeni ovi skeneri, zabilježio sljedeće probleme: 1. Povremene tehničke kvarove skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju birača; 2. Pojedini birački odbori rezultate iz skenera su jednostavno prepisivali u zapisnik bez prethodnog, propisanog ručnog brojanja; 3. Neusklađenost broja izdatih i neiskorišćenih listića sa brojem listića u glasačkim kutijama; 4. Brojanje je negativno ocijenjeno u više od trećine posmatranih slučajeva jer komisije nisu uredno sprovodile nezavisnu ručnu kontrolu.
OEBS je posmatrao i prijevremene parlamentarne izbore u Kirgistanu 2025. godine, a jedan od zaključaka bio je da je povjerenje u izborni proces umanjeno zbog nedovoljne transparentnosti tehnologije.
Među problemima zabilježenim 2025. godine bili su: 1. Nije bilo nezavisne sertifikacije uređaja niti nezavisnog testiranja; 2. U više od 30 odsto posmatranih slučajeva skeneri su prerano povezani na mrežu tokom glasanja, iako je prenos podataka bio predviđen nakon zatvaranja biračkih mjesta; 3. Bilo je tehničkih problema sa skenerima, kao i sa internet vezama na biračkim mjestima; 4. Najveći problem nastao je poslije glasanja – komisije nisu izvršile obavezno ručno brojanje, već su samo prepisivale rezultate sa skenera u zapisnike.
Na parlamentarnim izborima u Iraku 2021. godine posmatračka misija EU zabilježila je kvarove pojedinih optičkih skenera, probleme sa elektronskim prenosom rezultata sa više hiljada biračkih mjesta, nedovoljnu javnu dostupnost podataka o sertifikaciji i reviziji elektronskog sistema, kao i izostanak ručne provjere listića koje su skeneri proglasili nevažećim.
Da li su CIK BiH i Šmit uzeli sve ovo u obzir kada su odlučili da nas pridruže Filipinima, Kirgistanu, Mongoliji i Iraku?
SRNA