Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijaonović izjavila je da je logor Aušvic bio mjesto smrti, bola i najmasovnijeg stradanja jevrejskog naroda od nacističke NJemačke, njenih saučesnika i saveznika i da je dužnost pamtiti žrtve Holokausta i suprostavljati se istorijskom revizionizmu.
“Dok obilježavamo 80. godišnjicu oslobađanja Aušvica, danas se sa posebnim pijetetom sjećamo više od šest miliona žrtava Holokausta, od čega je milion Jevreja ubijeno u ovom logoru”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je dužnost pamtiti ih, te se odlučno suprotstavljati različitim vidovima istorijskog revizionizma, kao i revitalizaciji zla u obliku bilo koje ideologije.
“Ne smijemo zatvarati oči pred rastućim nivoom antisemitizma u pojedinim dijelovima Federacije BiH, koji je naročito izražen od kraja 2023. godine. Na takve tendencije moramo jasno ukazivati i protiv njih se boriti svim raspoloživim sredstvima”, navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, samo na temelju naučenih lekcija iz prošlosti može se graditi mirnija i bolja budućnost za generacije koje dolaze, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.
Cvijanovićeva će danas prisustvovati obilježavanju 80 godina od oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau u Osvjećimu u Poljskoj.
Obilježavanju ovog istorijskog događa prisustvovaće, između ostalih, predsjednici Francuske Emanuel Makron, Austrije Aleksander van der Belen, Mađarske Tamaš Sujok, Italije Serđo Matarela, Crne Gore Jakov Milatović, Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova i Slovenije Nataša Pirc Musar.
Ovom događaju prisustvovaće i premijeri Belgije Aleksander de Kro, Hrvatske Andrej Plenković, njemački kancelar Olaf Šolc, britanski kralj Čarls Treći, ministar inostranih poslova Srbije Marko Đurić, specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok Stiv Vitkof i izraelski ministar kulture Joav Kiš.
Aušvic-Birkenau bio je najveći nacistički logor smrti i postao je jedan od glavnih simbola Holokausta.
Oko 1,4 miliona ljudi, od kojih oko 1,1 milion Jevreja, umrlo je u Aušvicu između 1941. i 1945. godine.
Na mjestu nekadašnjeg nacističkog koncentracionog logora 1947. godine otvoren je muzej, koji je 1979. uvršten na Uneskovu listu svjetske baštine.
SRNA