„DAN GRADA UVIJEK GLEDAMO KAO PRILIKU DA SE PODSJETIMO ŠTA SMO PROŠLI, GDJE SE TRENUTNO NALAZIMO I ŠTA ŽELIMO DA BUDEMO“
„ 16. maj je dan kada ne slavimo samo naš grad, nego i sve lјude koji u njemu žive i koji ga iz dana u dan grade, u svojim porodicama, na radnim mjestima, u školama, na selu i u samom gradu, gdje god se nalaze“, – poručio je u intervjuu za „Kozarski vjesnik“ Slobodan Javor.
Kako danas izgleda voditi jednu lokalnu zajednicu poput Prijedora?
Vođenje Prijedora, ali i svake lokalne zajednice danas podrazumijeva veliku odgovornost, posvećenost, odricanje i svakodnevno balansiranje između realnih potreba naših građana i ograničenih resursa kojima raspolažemo. Suočavamo se s izazovima kao što su konstantan rast troškova, administrativne procedure, ali i potrebom da se istovremeno ulaže u infrastrukturu, pobolјšanje privrednog ambijenta i pitanja iz oblasti socijalnu zaštite. Smatram da je klјuč terenski rad, razgovor s lјudima na terenu, s našim građanima i konstantno osluškivanje njihovih potreba, prioriteta i želјa. Iskustvo mi je pokazalo da se samo kroz iskren odnos, razgovor i otvorenu komunikaciju može postići najbolјi rezultat. Dakle, voditi Prijedor nije lako, ali ja se vodim mišlјu da je iza sebe neophodno ostaviti vidlјiv trag, a to je moguće postići samo vrijednim, posvećenim radom i domaćinskim odnosom.
Stanje u privredi i preduzetništvu
Jedan od naših glavnih zadataka je konstantno pobolјšanje i unapređenje privrednog ambijenta u gradu. Evidentno je da naši privrednici i uopšte privreda prolaze kroz izazove koji nisu specifični samo za nas, već su dio globalnih ekonomskih kretanja. Zadatak grada je da im olakša poslovanje i omogući napredak. Kao što sam rekao, klјuč je u jačanju poslovnog ambijenta, skraćivanju administrativnih procedura i stvaranju uslova za nova zapošlјavanja. Poseban akcenat stavili smo na podršku domaćim preduzetnicima, ali i na unapređenje saradnje sa postojećim investitorima, kao i privlačenje novih. Ono što smatram posebno važnim jeste dijalog s privrednicima. Samo u partnerskom odnosu možemo razumjeti realne potrebe tržišta i donositi dobre odluke. Kroz programe podrške u iznosu od preko 719.000 KM, pomogli smo samozapošlјavanje, razvoj ženskog preduzetništva, zapošlјavanje mladih i visokoobrazovanih kadrova, kao i jačanje konkurentnosti privrede. Rezultati su vidlјivi, broj registrovanih preduzetnika porastao je sa 1.708 na 1.740, što pokazuje da je Prijedor i dalјe sredina u kojoj se isplati pokrenuti posao. Uz to, uspješno smo završili resertifikaciju BFC-a, čime je potvrđeno da imamo povolјno poslovno okruženje. Važan segment su i međunarodni projekti. Aplicirali smo i dobili podršku kroz projekat „Lokalni ekonomski razvoj u BiH“ uz podršku Karitasa, kao i IPA-ADRION projekat u saradnji sa partnerima iz regiona. S druge strane, imamo i konkretne investicije – pušten je u rad novi pogon za proizvodnju rudarskih eksploziva u fabrici „Tvek“ u Ljubiji, što je jasan signal da Prijedor ima industrijski potencijal i da je stabilna sredina za ulaganje. Otvoren je i dugoočekivani pogon preduzeća Bosankar, u kojem su zaposleni naši sugrađani. Naravno, ne smijemo zanemariti ni izazove. Situacija sa „Novom Ljubijom“ je problem, prije svega za 580 radnika koji su završili na Birou rada, i za njihove porodice, ali i za čitav lanac privrede. Upravo zato smo se uklјučili da pomognemo – i kroz saradnju sa institucijama Republike Srpske, ali i kroz ulogu posrednika da ti lјudi što prije dođu do novog zaposlenja. Naš cilј je Prijedor kao jak i snažan regionalni privredni centar, s razvijenom industrijom, stabilnim malim i srednjim preduzećima i jasnom vizijom održivog rasta.
Infrastrukturni projekti
Prijedor je u snažnom investicionom ciklusu. Trenutno se realizuje više značajnih infrastrukturnih projekata – od rekonstrukcije saobraćajnica, ulaganja u školsku i sportsku infrastrukturu, do unapređenja komunalne mreže. Dinamika radova je u skladu s planiranim sredstvima, a u narednom periodu planirano je pokretanje novih projekata koji će dodatno pobolјšati kvalitet života građana, posebno u prigradskim i ruralnim područjima. Prijedor je danas veliko gradilište i to je nešto što građani mogu da vide u svim dijelovima grada. Posebno bih izdvojio projekte zaštite od poplava, koji su jedan od naših najvažnijih prioriteta. Na tome radimo sistemski, u saradnji sa JU „Vode Srpske“ i Vladom Republike Srpske. Ukupna vrijednost tih mjera je preko 5,4 miliona KM. Već su realizovane značajne aktivnosti – čišćenje korita Sane u Brezičanima, izdizanje terena u Gomjenici i prosijecanje novog korita Sane u Raškovcu. Izdignuta je kruna nasipa uz Gomjenicu, u toku je izgradnja parapetnog zida u Tukovima, a uskoro počinje izgradnja parapetnog zida i u Gomjenici. Cilј je da nakon svih ovih mjera značajno povećamo bezbjednost stanovništva uz rijeku Sanu. Kada govorimo o ostalim kapitalnim investicijama, izdvojio bih nekoliko klјučnih projekata, 4 miliona KM ulažemo u asfaltiranje puteva širom grada, jer dobra putna infrastruktura znači bolјu povezanost i ravnomjeran razvoj, 2 miliona KM za nastavak izgradnje sportske dvorane na Urijama, koja će biti važan sportski i društveni centar, 2 miliona KM za završetak i opremanje vrtića na Pećanima što je jedna od najvažnijih investicija, 1,2 miliona KM za završetak savremene sportske dvorane u Omarskoj, milion KM za kanalizacionu mrežu u Gomjenici, što je jedan od najvažnijih komunalnih projekata.
Osim toga, ulažemo i u vodovodnu mrežu, javnu rasvjetu, dječija igrališta, sportske terene i brojne manje projekte u mjesnim zajednicama. Naš pristup je da ravnomjerno razvijamo čitav grad, jer svaki dio Prijedora mora imati osnovne uslove za kvalitetan život.
Budžet i finansijska stabilnost
Budžet za ovu godinu je planiran realno i odgovorno, prije svega s cilјem očuvanja finansijske stabilnosti. Ipak, izazov uvijek predstavlјa usklađivanje brojnih zahtjeva s raspoloživim sredstvima. Poseban akcenat stavlјen je na razvojne projekte i podršku građanima, uz nastojanje da se održi balans između investicija i socijalnih davanja. Kao što sam rekao, u samom budžetu se nalaze mnogobrojni kapitalni projekti. Želimo da budemo savremena, moderna lokalna zajednica, da se razvijamo u skladu sa svim trendovima u svijetu, kako bismo stvorili što kvalitetnije uslove za život naših sugrađana. Isto tako, ono što je jako važno kada govorimo o samom budžetu, trudili smo se da u okviru njega bude mjesta za sve kategorije našeg društva. Svakako, odredili smo prioritete. Prioriteti su mladi, obrazovanje, sport, kultura, privreda, polјoprivreda, borci, penzioneri – i svi su oni maksimalno uvaženi i ispoštovani u okviru samog budžeta. S njima smo razgovarali prije formiranja i kreiranja budžeta. Dakle, trudili smo se da slušamo njihove potrebe i da prema tome kreiramo budžet. Što se tiče samih kapitalnih projekata, mogu da kažem ono što je klјučno – da smo u okviru budžeta obezbijedili značajna sredstva, višemilionske iznose, ali definitivno ta sredstva ne bi bila dovolјna da nema direktne podrške nadležnih republičkih institucija i kompletnog rukovodstva Republike Srpske. To je ono što možemo reći da je klјuč naše lokalne zajednice – odlična komunikacija sa nadležnim institucijama.
Budžetske stavke koje su izazvale pozitivne reakcije
Najviše pozitivnih reakcija izazvale su stavke koje se odnose na podršku porodicama, mladima, sportu i naravno ulaganja u infrastrukturu. Dakle, sve ono što ima direktan uticaj na kvalitet života građana i stvaranje uslova za dugoročni razvoj našeg grada. Izdvojili smo značajna sredstva za grant za vantjelesnu oplodnju kako bismo podstakli mlade lјude i olakšali budućim roditelјima borbu s poteškoćama s kojima se susreću. Takođe, obezbijedili smo značajna sredstva za novorođenčad, prvo dijete 800 KM, drugo 1.000 KM, treće 1.200 KM, a četvrto i svako naredno 1.500 KM. Kada govorimo o mladima, odmah pravimo poveznicu s obrazovanjem. Od najranije dobi naši sugrađani imaju direktnu podršku grada. Jako je važno da ih grad prati kroz odrastanje i školovanje. Imamo najveća sredstva obezbijeđena za privatne predškolske ustanove, dajemo subvenciju od 150 maraka po djetetu. Obezbijedili smo besplatne udžbenike za učenike od petog do devetog razreda, za šta je grad Prijedor izdvojio 700.000 maraka. Svake godine povećavamo stipendije, kako učeničke tako i studentske. Ove godine fond za stipendije je 200.000 maraka veći. Akcenat smo stavili na najuspješnije učenike, grad Prijedor snosi sve troškove odlaska na takmičenja širom svijeta za one koji postižu odlične rezultate. Želimo da olakšamo i njima i roditelјima. I što je klјučno, nagrađujemo najbolјe studente. Najbolјi studenti imaju finansijsku podršku od 5.000 KM od Grada. Ovdje je finansijska podrška u drugom planu, važno je da vide da je neko prepoznao njihov rad. Cilј nam je da se ti mladi, obrazovani lјudi vrate u svoju lokalnu zajednicu, ovdje dobiju posao i osnuju porodice. Imamo već nekoliko svijetlih primjera po tom pitanju. Još jedan značajan projekat u obrazovanju, čija realizacija uskoro počinje, jeste Centar za visoko obrazovanje. Želimo da Prijedor bude studentski grad. Vrijednost projekta je 15 miliona maraka. Trenutno završavamo idejni projekat, obezbijedili smo lokaciju i tu će biti smještene dvije visokoškolske ustanove: Rudarski fakultet i Visoka medicinska škola. Imamo dogovor sa republičkim organima da tu smjestimo još neki ogranak Univerziteta u Banjoj Luci, kako bismo imali više smjerova. U sportu imamo rekordna izdvajanja, čak 850.000 KM direktnih davanja za sportske kolektive, plus preko 5 miliona maraka direktnih ulaganja u sportske projekte. To je naše opredjelјenje, ulaganje u mlade koji su naša budućnost.
Selo i polјoprivreda
Selo i polјoprivreda imaju jedno od najvažnijih mjesta u razvojnim planovima grada. Kroz podsticaje, ulaganja u infrastrukturu i podršku polјoprivrednim proizvođačima, nastojimo da zadržimo stanovništvo na selu i unaprijedimo proizvodnju. To je zapravo strateško pitanje razvoja Prijedora. Prošle godine za podsticaje u polјoprivredi izdvojeno je oko 1.050.000 KM, a nastojimo da i u ovoj godini zadržimo taj nivo podrške, svjesni značaja polјoprivrede za ekonomiju našeg kraja. Krajem prošle godine održali smo sastanak s proizvođačima mlijeka koji su nas upoznali s problemima u sektoru mlјekarstva, prije svega padom otkupne cijene i smanjenjem proizvodnje. Kao Grad smo reagovali povećanjem premija za mlijeko sa 120.000 na 180.000 KM, kako bismo im pomogli da lakše prevaziđu taj period. U oblasti voćarstva realizovali smo značajan infrastrukturni projekat, hladnjaču u Omarskoj kapaciteta 400 tona, koja je data na upravlјanje Polјoprivrednoj zadruzi „Kooperativa“. Grad je učestvovao i u nabavci boks paleta za transport voća i savremene linije za proizvodnju sokova. Osim toga, Grad izdvaja i dodatna sredstva za podršku radu zadruge, kako bi u uslovima poskuplјenja, nestabilnog tržišta ili slabih prinosa mogli da održe proizvodnju i nastave da rade. U saradnji s Karitasom planiramo i postavlјanje solarnih panela na objekat hladnjače, kako bismo smanjili troškove električne energije koji su ogroman teret u ovom objektu. Takođe radimo i na projektu sistema za navodnjavanje ratarskih kultura na oko 160 hektara zemlјišta, što će biti od velikog značaja u uslovima klimatskih promjena. Tražimo modalitet da u takvim okolnostima sačuvamo domaću proizvodnju i pomognemo našim polјoprivrednicima da opstanu i razvijaju svoja gazdinstva. Otvorili smo i „Potkozarsku kuću“, mjesto gdje naši proizvođači mogu plasirati svoje proizvode, a uvodimo i mjere sufinansiranja analiza proizvoda kako bismo im olakšali izlazak na tržište. Osim toga, ove godine pokrećemo i mjeru dodjele besplatnih plastenika za socijalno ugrožene kategorije, kako bismo im omogućili proizvodnju hrane za vlastite potrebe i eventualni dodatni prihod.
Rekonstrukcija bolnice
Rekonstrukcija i dogradnja Bolnice „Doktor Mladen Stojanović“ jedan je od najvažnijih projekata za Prijedor u narednom periodu. Riječ je o kapitalnom projektu koji ima ogroman značaj, ne samo za naš grad, već i za čitavu regiju. Bolnici u Prijedoru gravitira oko 200.000 stanovnika Potkozarja i šireg regiona, i upravo zato modernizacija zdravstvenog sistema predstavlјa nasušnu potrebu. Prema najavama Ministarstva zdravlјa i socijalne zaštite Republike Srpske, idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju bolnice očekuje se već do kraja ovog mjeseca, nakon čega će biti raspisan tender i kreće dalјa procedura. Stvar se pomjera, napreduje, moram naglasiti da je riječ o izuzetno složenom procesu. Želim da se zahvalim Vladi Republike Srpske i Ministarstvu zdravlјa, koji su prepoznali značaj ovog projekta. Ovo će biti jedna od najvećih investicija u zdravstveni sistem ovog dijela Republike Srpske. Naš cilј je da Prijedor dobije savremenu bolnicu sa modernom medicinskom opremom, novim odjelјenjima i mnogo bolјim uslovima za rad zdravstvenih radnika. Grad Prijedor će u ovom projektu obezbijediti komunalnu infrastrukturu – vodovod, kanalizaciju, struju i pristupne saobraćajnice, kako bi se omogućila realizacija ovog velikog poduhvata. Posebno je važno da će, uz modernizaciju objekta, biti omogućeno i jačanje kadrovskog potencijala, jer je naš cilј da u Prijedor dovedemo i zadržimo najbolјe lјekare, medicinske radnike i stručnjake. Želimo da Prijedor u narednim godinama postane jedan od regionalnih zdravstvenih centara, gdje će građani imati dostupnu, kvalitetnu i savremenu zdravstvenu zaštitu. Zato je rekonstrukcija bolnice ne samo infrastrukturni projekat, već investicija u zdravlјe, sigurnost i budućnost naših građana.
Izgradnja zaoubilaznice i Centra za visoko obrazovanje
„Za grad Prijedor od izuzetnog je značaja nastavak izgradnje zaobilaznice, projekta koji je započet još prije rata, a koji će konačno dobiti svoj puni zamah kroz dvije faze predviđene nacionalnim planom Vlade Republike Srpske. Prva faza, vrijedna 20 miliona KM, odnosi se na spajanje magistralnog puta Prijedor–Sanski Most sa magistralnim putem Prijedor–Banjaluka, dok je za drugu fazu, koja podrazumijeva povezivanje magistralnog puta Prijedor–Banjaluka sa putem prema Kozarskoj Dubici, planirano dodatnih 15 miliona KM.
Za prvu fazu praktično je sve spremno. Očekujemo usvajanje projekta i raspisivanje tendera od strane ‘Puteva Republike Srpske’, dok će Grad Prijedor izvršiti potrebnu eksproprijaciju zemlјišta kako bi radovi mogli početi u što skorijem roku. Paralelno s tim, intenzivno radimo i na realizaciji projekta izgradnje Centra za visoko obrazovanje, vrijednog 15 miliona KM. Idejni projekat je pri samom završetku i biće upućen Vladi Republike Srpske na mišlјenje, nakon čega želimo što prije raspisati tender i započeti radove. Naš cilј nije samo da obezbijedimo moderan prostor za dvije visokoškolske ustanove koje već djeluju u Prijedoru, već da naš grad pozicioniramo kao pravi univerzitetski i studentski centar. Želimo da u budućnosti ovdje budu otvorena i nova odjelјenja Univerziteta u Banjoj Luci, sa četiri ili pet fakulteta, jer vjerujemo da Prijedor ima potencijal za to. Za takvu ideju imamo pozitivna mišlјenja i podršku, i nastavićemo odlučno da radimo na njenoj realizaciji.
Kako ocjenjujete rad Gradske uprave i saradnika?
Kao gradonačelnik, insistiram prije svega na odgovornosti, posvećenosti, ali i studioznom i domaćinskom pristupu u svim oblastima, i toga su moji saradnici svjesni. Disciplina i poštovanje pravila su najbitniji. S tim u vezi, rad Gradske uprave i mojih saradnika ocijenio bih jednom dobrom, prilično visokom ocjenom, uzimajući u obzir izazove s kojima smo bili suočeni u prethodnom periodu i koje uspješno prevazilazimo. Rad u Gradskoj upravi zahtijeva svakodnevno angažovanje, donošenje ispravnih odluka i spremnost da se nosite s izazovima i situacijama. I upravo u takvim uslovima pokazuje se koliko je tim stabilan i koliko ima kapaciteta. Imamo lјude koji razumiju odgovornost koju nose, koji su na terenu, koji slušaju građane i nastoje da riješe probleme, od najjednostavnijih komunalnih do složenih, razvojnih pitanja. Ali ono što uvijek naglašavam jeste da uvijek može i mora bolјe. To je princip kojim se rukovodimo – da nikada ne budemo zadovolјni postignutim, već da stalno tražimo načine da budemo efikasniji, brži i bliži građanima. Kada podvučemo crtu, rezultati koje imamo, od stabilnog budžeta do brojnih realizovanih projekata, pokazuju da Gradska uprava funkcioniše kao ozbilјan i odgovoran sistem. Na kraju, svi smo mi lјudi koji iznad svega volimo svoj grad i želimo da ga izgradimo po mjeri naše djece koja će sutra ovdje živjeti.
Vizija razvoja Prijedora
Prijedor vidim kao grad koji zna kojim putem ide, zna šta želi i što je najvažnije od svega, ima snage da to ostvari. Moja vizija nije samo infrastrukturno uređen Prijedor, već prije svega Prijedor u kojem lјudi vide svoju budućnost. Grad sa snažnom privredom, modernom infrastrukturom, ali što je najvažnije, grad sa dušom. Dakle, grad koji lјubomorno čuva svoju tradiciju, a istovremeno ide u korak s vremenom. Smatram da je klјuč razvoja upravo u postizanju tog balansa između industrije i obrazovanja, između grada i sela, između ekonomije i kvaliteta života. Zato radimo na projektima koji će Prijedor pozicionirati kao regionalni centar, od saobraćajne infrastrukture, preko obrazovanja, do zdravstva. Naša vizija je u suštini vrlo jednostavna, ali prilično jaka – da Prijedor bude grad u kojem mladi ostaju, u koji se lјudi vraćaju i u koji drugi žele da dođu.
Poruka povodom 16. maja – Dana grada
Dan grada uvijek gledamo kao priliku da se podsjetimo šta smo prošli, gdje se trenutno nalazimo i šta želimo da budemo. Prijedor je grad vrijednih, poštenih i sposobnih lјudi, istinskih domaćina. Grad koji je prošao nimalo lak put, ali je uvijek nalazio snagu da ide naprijed. Upravo ta snaga naših sugrađana, njihov rad, strplјenje i vjera u bolјe sutra, uz mladost, najveća su snaga koju imamo. Zato je 16. maj dan kada ne slavimo samo naš grad, nego i sve lјude koji u njemu žive i koji ga iz dana u dan grade, u svojim porodicama, na radnim mjestima, u školama, na selu i u samom gradu, gdje god se nalaze. Želimo Prijedor koji u kontinuitetu raste, koji se razvija, i koji pripada svim njegovim građanima. Svim našim sugrađanima želim da čestitam 16. maj – Dan grada, uz poruku da samo zajedno, odgovorno i posvećeno, možemo nastaviti da gradimo Prijedor kao mjesto dostojno za život svakog čovjeka, svake porodice i svakog našeg djeteta.
Gordana Kaurin