Trnopolјe u kojem su nekada živjeli pripadnici oko 30 naroda i narodnosti i sada odiše slogom, razumijevanjem i tolerancijom prema drugima. Zbog toga kažu da je sinonim za Trnopolјe davno postao naziv Mala Evropa.
Danas je ovo multietnička mjesna zajednica u kojoj je najviše Srba, Bošnjaka, Hrvata, ali i Ukrajinaca. Upravo u Trnopolјu, koje i nosi naziv po ukrajinskom gradu Ternopolј, živi najveći broj Ukrajinaca od ukupno 300, koji su na području grada Prijedora.
Veoma važno mjesto za Ukrajince je crkva u Trnopolјu. Na molitvama se okuplјaju i njeguju tradiciju svoje matične zemlјe. Paroh parohije Presvete Euharistije Kozarac, protojerej stavrofor Mihal Stahnek, priča da je ukrajinska crkva sagrađena davne 1940. godine i to kao drugi parohijski hram u ovom mjestu.
„Kada su vjernici stigli ovdje 1910. osnovana je parohija, a već 1911. izgrađena je mala crkva posvećena Vozdviždenju Časnog Krsta i služila je dok nije izgrađen ovaj hram posvećen Presvetoj Euharistiji tijelu i krvi Gospoda Isusa Hrista“, navodi on.
Dodaje da vjernici prisustvuju nedjelјnjim liturgijama, kao i liturgijama na dane svetaca i praznika.
„Kada počne časni post budu češće liturgije i parastosi zadušne subote. Dođe jedan broj vjernika, hladno je, crkva nema grijanje, dođu i oni mlađe i srednje dobi. Mada je sada manji broj vjernika,jer je poslije prošlog rata jedan broj odselio“, priča paroh Stahnek.
On ističe da Ukrajinci žive isto kao i pripadnici ostalih nacija.
„Svako ima pravo da se osjeća onako kako se osjeća. Ja se ne osjećam nešto manjim od drugih, jer imamo sva prava kao drugi. U Osnovnoj školi „Ćirilo i Metodije“ za desetak đaka predajem vjeronauku i časove ukrajinskog jezika. Takođe i u školi u Kozarcu imam dva đaka za vjeronauku naše konfesije“, navodi on.
Dodaje da je Trnopolјe lijepo mjesto sa dobrim lјudima.
„Život bi bio još bolјi da se malo pobolјša standard, ali to važi za sve, tako i za Ukrajince. Imamo parohiju, Udruženje, uslove za dosta dobar život, jedino ova situacija u svijetu. Mislim na ratove, zemlјotres i ostalo što je teško za podnijeti“, kaže Stahnek i dodaje da redovno ima molitve za sve koji su pogođeni nesrećama.
Ukrajinsko udruženje „Kozak“ iz Trnopolјa dobro je poznato Prijedorčanima. Prvenstveno pažnju plijene svojim prelijepim narodnim nošnjama, ali i i tradicionalnim ukrajinskim igrama. Predsjednik ovog Udruženja Štefan Stahnek objašnjava da su vrata „Kozaka“ uvijek bila otvorena i za sve druge nacije. Navodi da okuplјaju oko 300 Ukrajinaca, ali i oko 100 pripadnika ostalih nacija.
„Ko god želi može da bude naš član, rado ga prihvatamo. Ukrajinsko udruženje oduvijek je imalo puno zanimlјivih aktivnosti i sekcija i uvijek je bilo rado viđeno gdje god da se pojavimo, najaktraktivinija je bila folklorna sekcija, sekcija vezova i ručnih radova. Međutim, vrijeme epidemije korone je uzelo svoj danak, kako kod drugih tako i kod nas, sve se stišalo. Naše Udruženje radi, funkcioniše, ali na dosta drugačiji način, nisu toliko sekcije žive, ali i dalјe nastojimo da sačuvamo našu tradiciju i običaje i da to prezentujemo mlađim generacijama, pogotovo kada su veći praznici“, objašnjava on.
Dodaje da su prostorije „Kozaka“ pored ukrajinske crkve, gdje je i dvorana koju zovu „domiuka“ , a koju koriste za proslave i okuplјanja povodom tužnih događaja.
Na dobre međukomšijske odnose ponosni su i u Savjetu mjesne zajednice Trnopolјe. Predsjednik ovog Savjeta Mladen Unijat navodi da se ovo mjesto prostire na površini od 18 kilometara kvadratnih. Ističe da je ulaganje u infrastrukturu ono što mještani najviše zahtjevaju.
„Svako selo, pa i naše ima mnogo problema, problem su putevi, voda, kanalizacija. Godinama tražimo da se u ovoj ulici gdje je osnovna škola izgradi trotoar. Nekad je ovdje bila ambulanta porodične medicine, ali su je ukinuli. Društveni dom smo renovirali, ali već ima nekih oštećenja, jer je davno renoviran. Grad Prijedor je bio dogovorio sa jednim preduzećem da ovdje otvore pogon za proizvodnju obuće, ali zbog korone strani investitori su se povukli. Imali smo jednu veću trgovinu koja je zatvorena, pa sada imamo samo manji kiosk gdje đaci na putu do škole mogu da kupe nešto. Najbliža nam je prodavnica na raskršću u Kozarcu „, navodi Unijat.
Dodaje da se veći broj mještana bavi polјoprivredom i da se Trnopolјe može pohvaliti velikim brojem farmi.
„Imamo ovdje osam čuvenih farmi koje su poznate u BiH, a ne samo u Republici Srpskoj i oni su najveći proizvođači mlijeka. Meni je žao, jer imaju velikih problema sa podsticajima, a sada će nam kroz Trnopolјe prolaziti auto-put koji uzima dosta polјoprivrednog zemlјišta i pravi dodatni problem za uzgoj stoke. Smatram da je ovaj narod ovdje bolјi od Boga jer svi koji su ostali bore se da prežive na svoj način, mladi nažalost odlaze, a dolaze samo vikendom“, priča Unijat. Iako prema popisu u Trnopolјu ima između 2.500 i 3.000 stanovnika, mještani procjenjuju da ih ovdje ima oko 1.500. Veliki broj njih boravi u inostranstvu.
ZADRŽATI STANOVNIŠTVO NA SELU
Mladen Unijat je vlasnik uspješne građevinske firme iz Prijedora. Priča da rado provodi svaki slobodan trenutak u Trnopolјu. „Imam veliko imanje, nisam ga zapustio, 40 dunuma zemlјe koju obrađujem i zasijavam polјoprivrednim kulturama .Smatram da je potrebno da država više povede računa o stanovništvu koje je ostalo u BiH. Takođe, potrebno je rasteretiti privrednike, izračunao sam da na platu svakog radnika plaćam oko 62 odsto obaveza državi“, kaže Unijat.
Bojana Majstorović