Ekonomska kriza na globalnom nivou odrazila se i na proizvodnju u industriji namještaja, pa ovaj sektor bilježi u prvih sedam mjeseci ove godine pad od 30 odsto, u odnosu na isti period prošle godine. Proizvođači namještaja koji su izvozno orjentisani na zapadno tržište kažu da se kriza osjeti i nisu pretjerano optimistični da će se situacija popraviti do kraja godine.
“Znatno manji promet je bio u julu i avgustu mjesecu i to su najjači mjeseci bili nekad. Međutim, Njemačka je u recesiji i to se reflektuje ovdje kod nas. Mi smo relativno mali, sa malom proizvodnjom, sa malim obrtima. Čim mi nemamo negdje da prodajemo svoje proizvode, čim nemamo te naše strance koji dolaze ovdje, veoma teško i mi možemo da poslujemo”, kaže Pero Gavranović, vlasnik d. o. o. “Gavranović”.
Iz Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori RS kažu da je situacija bila teška i prošle godine, a ove je još teže. Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da je i prateći materijal, odnosno ploče od kojih se pravi namještaj poskupio, potražnja za namještajem je smanjena, a cijene ovih proizvoda su dosta poskupile zbog situacije na tržištu.
“U prvih sedam mjeseci ove godine fizički obim proizvodnje u industriji namještaja pao je 29,7 odsto. Taj pad je bio primjetan i prošle godine, nažalost taj trend se nastavio i u toku ove godine. Kao što svi znamo najveći razlog toga je što je došlo do krize u EU, odnosno na području Zapadne Evrope gdje je većina naših proizvođača orjentisana izvozno. Namještaj je neko trajno potrošačko dobro i kada dođu krizna vremena većina ljudi se odlučuje, odnosno, ima neke druge prioritete, namještaj pada ne neko dno ljestvice prioriteta, tako da nema još uvijek nikakvih naznaka da bi se nešto moglo promijeniti u pozitivnom smislu”, ističe Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori RS.
Sve dok se ne otklone uzroci nastanka krize neće ništa da se promijeni. Što se tiče samih proizvođača namještaja najviše su pogođeni oni koji se bave proizvodnjom namještaja za široke narodne mase, odnosno oni čija je cijena jeftinija na tržištu. Nešto je bolja situacija kod proizvođača koji proizvode ekskluzivniji i skuplji namještaj i on se bolje prodaje. Ukoliko se situacija ne popravi na tržištu EU, ostaje pitanje šta će se dešavati sa firmama koje se bave ovom djelatnošću.
Gordana Kaurin
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na https://kozarski.com/