Magla u Prijedoru. Našim građanima ništa strano, naročito u jesenjem i zimskom periodu. Navikli su tako već godinama. Oni kojima smeta, snalaze se kako znaju i umiju. Jedno je sigurno, maglovitno vrijeme ne prija ni bolesnima ni zdravima.
– Tu su problemi sa disanjem, pogotovo ko ima astmu, bronhitis. Ja nemam taj problem, ali ima moja unuka. Ne možemo da izađemo vani do sredine dana. Na kraju krajeva, i da smo najzdraviji, ne možemo jedan vremenski period iskoristiti za uživanje u prirodnim ljepotama našeg grada. Imam dvorište, ali ne mogu da izađem dok se magla ne povuče. Pitam se, da li je taj ribnjak “Saničani” vrijedan obolijevanja našeg stanovništva – kaže sugrađanka Vera Rosić.
Branko Stojanović iz Hidrometeorološke stanice Prijedor kaže da na čestu pojavu magle utiču brojni geološki faktori. Prijedor je smješten u ravnici, okružen gorskim lancem planine Kozare. Uz to imamo rijeku Sanu koja protiče kroz grad i brojne vodene površine.
– Imamo i ribnjak ”Saničani” na površini oko 1.300 hektara, na kojem je rasprostranjeno oko 35 jezera. To je jedna velika vodena površina. Samim tim, vjerovatno da je to i uslov za veliki broj maglovitih dana u toku jedne godine – pojasnio je Stojanović.
Kada je ribnjak “Saničani” u pitanju, gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković kaže da je proces privatizacije ribnjaka tekao u pravcu otkupa kompletnog prostora. Kupio ga je jedan vlasnik, pa prodao drugom. Drugi vlasnik je obustavio proizvodnju, kao i sve procese oko održavanja ribnjaka. Ima tu i problema oko imovinsko-pravnih odnosa. Đaković kaže da su republičke inspekcije za vodu, u više navrata, dolazile u ribnjak u utvrdile nedostatke u vodozahvatnim elementima, te naložile mjere koje ni do danas nisu izvršene.
– Inače, po mišljenju stručnjaka, ribnjak nije sam po sebi proizvođač magle, ali je, kako oni kažu, ruža vjetrova nepovoljna, jer je na sjeveru u odnosu na ribnjak planina Kozara, koja zaustavlja protok vazduha i magle koja bi se pomjerala, da nije zatvoreno sa sjeverne strane. Pored toga, imamo i veći broj industrijskih jezera koji stvaraju uslove za maglu. Nejasna imovinska struktura u ribnjaku onemogućava djelovanje Gradske uprave. Mi smo pisali i resornom ministarstvu da se to pitanje pokuša razriješiti, jer građani se godinama žale na ovaj problem – dodaje Đaković.
Maglovito vrijeme utiče i na zdravlje ljudi, pogotovo onih koji imaju problema sa disajnim putevima.
– Javljaju nam se građani, posebno djeca koja imaju problema sa disanjem. Pomažemo našim članovima onoliko koliko možemo, dajemo im inhalator uz savjet da odrasli koji ne moraju da izlaze vani, to ne rade dok je magla, a školarci da stave maskicu preko usta i nosa da ne udišu taj vazduh – kaže Ilinka Macura, predsjednik prijedorskog Udruženja građana za pomoć oboljelima od astme „Anemona“.
Na području Prijedora pretežno je zastupljena umjerena ili jaka magla. Rekorderi po maglovitim danima su 1997. godina i 2018. godina, a taj broj je iznosio 129 dana.
M. Šodić