Na Mrakovici su obilježene 84 godine od Bitke na Kozari. Tim povodom služen je parastos kod Spomen-krsta i položeni vijenci i cvijeće kod memorijalnog zida u koji su upisana imena 9.921 borca sa ovog područja, poginulih u toku Drugog svjetskog rata.
Preživjeli logoraš 92-godišnji Mile Vukmirović kao sedmogodišnji dječak skrivao se u zbjegu na Kozari, da bi s majkom, braćom i sestrama bio odveden u Jasenovac. Izgubio je preko 18 članova uže i šire porodice.
“Govore – dolaze Švabe, ubijaju, pale, bježimo u Kozaru. Moja familija krenula je volovskim kolima i sa dvije krave, koje smo ostavili usput i došli smo na Kozaru. Tu sam posljednji put vidio oca, a on je bio učesnik dva svjetska rata. Dve familije, i očeva i mamina, preko 18 članova uže porodice sam izgubio, onda možete zamisliti kako mi je kad dođem ovdje”, rekao je Vukmirović.
Neprijateljska ofanziva na Kozaru počela je 10. juna 1942. godine. Nacisti i ustaše zatvorili su obruč oko 3.500 partizana i 80.000 srpskih civila. Borci Drugog krajiškog partizanskog odreda su u noći između 3. i 4. jula 1942. godine probili obruč kod brda Patrija iz kojeg se spasilo oko 800 partizana i 10.000 civila. Zarobljeno je i u logore odvedeno 68.600 Srba, među kojima preko 23.000 djece, ističu iz republičkog SUBNOR-a.
“Nažalost, tačan broj žrtava se nikad neće utvrditi, jer su nestali čitavi zaseoci i sela, pa poslije rata nije imao niko da prenese valjane podatke, ali se pouzdano zna da je Kozara dala 17.000 boraca NOR-a od čega je poginulo 7.700. Od 270.000 stanovnika sa ovog područja, prema popisu iz 1931. godine, Potkozarje, Kozara, Podgrmeč i Grmeč su u Drugom svjetskom ratu izgubili 105.000 ljudi”, rekao je potpredsjednik SUBNOR-a RS Drago Todić.
Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Đorđe Todorov rekao je da se nikad ne smije zaboraviti stradanje srpskog naroda na Kozari i na cijelom prostoru nekadašnje Nezavisne Države Hrvatske.
“Kada se danas u njihovim državama povampiruje fašizam, upravo zbog toga ističemo važnost antifašističke borbe i boraca koji su ovde u herojskoj bici stradali, ali pre svega i civilnih žrtava, najmlađih i nejači. Zbog toga ćemo uvek negovati kulturu sećanja i pamćenja te isticati postojanje i opstanak Republike Srpske da nam se više nikada nešto ovako ne bi ponovilo”, rekao je Todorov.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da su Srbi ponosan narod koji želi samo istinu, te izrazio uvjerenje da će svijet nakon decenija ćutanja prihvatiti istinu o srpskom stradanju.
“Kada bi Kozara mogla pričati, niko više ne bi progovorio. U zadnjih 100 godina, šta nam se dešavalo, u kakve su nas jame, logore, stratišta bacali, malo nas je preostalo, malo nas je preživjelo sve ono kakav je zločinački um išao na nas. Ove dvije zastave i trobojke su zastave jednog naroda, i samo zajedno se možemo očuvati i samo institucionalno odbraniti od svega što nam se kroz istoriju dešavalo”, izjavio je Minić u svom obraćanju na Mrakovici.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić naveo je da će Bitka na Kozari ostati vječni spomenik srpskog antifašizma, koji će podsjećati Srbe da su na pravoj strani istorije.
“Kultura sjećanja kod Srba je podignuta na najviši mogući nivo i to je dokaz kakav karakter pokazujemo svih ovih godina. Možemo reći da naš narod ima samosvijest kao nikad, da su najveće žrtve upravo Srbi, da smo jedini koji smo veliki nasljednici pobjede antifašizma, dok drugi koketiraju s tim ideologijama. Sve je manje onih koji ne razumiju našu borbu, mi smo potpuno jedinstveni i kao takvi ćemo nastaviti da njegujemo antifašistike tradicije i Republiku Srpsku, bratstvo sa Srbijom i budućnost našeg naroda”, istakao je Nenad Stevandić.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da se zločini nad srpskim narodom ne mogu zaboraviti niti oprostiti.
“Mi nismo došli na Kozaru samo da obilježimo stradanje srpskog naroda, nego smo došli da obilježimo karakter ovog naroda, njegovu slobodu i trajnost. Mi smo dokaz ovde danas da nisu oni pobijedili nego mi. Čak je i bivša Jugoslavija Kozaru odredila kao mjesto stradanja, ali predstavljeno na način da to bude epicentar bratstva i jedinstva. Ta zabluda komunizma bila je uperena na to da se stradanje srpskog naroda učini manje vidljivim i da se ispriča neka druga priča. Ali nisu mogli da pobjegnu od toga da ovaj monumentalni spomenik bude simbol stradanja srpskog naroda”, rekao je Dodik navodeći da je preko 80.000 Srba odvedeno u Jasenovac i pobijeno na najokrutnije načine.
Dvadeseti vijek za srpski narod obilježila je stalna borba za slobodu, kao i stalno stradanje, pa su Srbi imali skoro tri miliona žrtava samo u prošlom vijeku, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić.
“Nadam se da ovaj vijek neće biti takav i da ćemo znati na jedan mudar način da se borimo za slobodu. Odbrambeno-otadžbinski rat je pokazao da smo dobro naučili lekcije istorije. Da nije bilo boraca Vojske Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova, da nije bilo Republike Srpske u formalno-pravnom smislu kao zaštitnice srpskog naroda, sigurno bi nam se tragedija ponovila”, naveo je Ostojić.
Vijence su položili republički zvaničnici te brojne delegacije, među kojima delegacija Srbije i Ambasade Rusije u BiH, predstavnici SUBNOR-a i organizacija proisteklih iz proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata. Obilježavanje 84 godine od Bitke na Kozari zajednički su organizovali odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Srbije.
D. Sovilj