U Prijedoru je održano stručno predavanje u okviru projekta „Istraživanje mogućnosti i poboljšanja efikasnosti borbe s potkornjacima”, namijenjeno lugarima, šumarima i inženjerima Šumskog gazdinstva Prijedor.
Predavanje je održao prof. dr Zoran Stanivuković sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, koji je prisutnima objasnio kada i zašto potkornjaci postaju ozbiljna prijetnja po šumski fond.
„Potkornjaci su stanovnici naših šuma. Tu su mnogo duže od nas i nisu problem dok se nalaze u normalnoj, niskoj brojnosti. Međutim, problem nastaje kada njihova populacija naglo poraste. Tada dolazi do prave katastrofe. Potkornjaci koji napadaju smrču, vrstu koja je već teško oštećena snjegolomima na Kozari i prisutni su u visokom broju na našem području. Polomljeni materijal predstavlja idealnu podlogu za njihovo dodatno razmnožavanje, a kada se namnože u velikom broju, napadaju i potpuno zdrava stabla. Stablo mogu osušiti za svega sedam dana. Potkornjak se uvlači ispod kore, pravi hodnike i na taj način presijeca dotok hranjivih tvari. Kad se to dogodi, stablo se osuši, najkraće, najjednostavnije i najrazumljivije rečeno”, pojasnio je profesor Stanivuković.
Kao jedno od najefikasnijih sredstava u suzbijanju potkornjaka istaknute su feromonske klopke i feromonski preparati. Naglasio je da uspješnost metode uvelike ovisi o pravilnoj primjeni.
„Vrlo je važno pravilno rukovati ovom metodom, odabir lokaliteta, način postavljanja klopke, način postavljanja feromona, redovno prebrojavanje ulovljenih insekata i pravovremena zamjena feromona. To su sve naizgled sitne stvari koje imaju veliki uticaj na ukupan ulov štetočine. A ti ulovi zaista mogu biti milijunski, ukoliko se posao obavi kako treba”, zaključio je profesor Stanivuković.
Šumsko gazdinstvo Prijedor gazduje s više od 43.000 hektara šuma i šumskog zemljišta na području šest lokalnih zajednica. Najveće štete od snjegolomima zabilježene su na područjima oko Lisine, repetitora i najvišeg vrha Kozare, te na području Oštre Luke i Majdanskim planinama.
„ Imali smo katastrofalno stanje na smrči i na bijelom boru. Imali smo ogromne štete, imamo ih i sad trenutno. Gledamo kako ćemo ih riješiti. Mnoge površine ćemo morati sasjeći. Gledamo da ono što ne moramo sasjeći kako ćemo zaštititi. Borimo se za svako stablo. Potkornjaka imamo iz prethodnih godina i on je sporedna štetočina dok se ne namnoži”, izjavio je Saša Bursać, direktor Šumskog gazdinstva Prijedor.
Preciznih podataka o nastaloj šteti još uvijek nema dok se u potpunosti ne izvrši detaljna procjena na terenu.
“Trenutno se izrađuju projekti, za svaki odjel i svaki odsjek posebno. Kada naši inženjeri završe posao, imaćemo precizne podatke. Očekujem da ćemo ih imati do kraja ovog, ili najkasnije početkom idućeg mjeseca. Radi se ozbiljan inženjerski posao i nema mjesta nagađanju o ciframa”, zaključio je Bursać.
Predavanje je organizovano uz podršku nadležnog ministarstva. Cilj je bio edukovati radnike ovog preduzeća, kako bi se što prije izradio sveobuhvatan akcioni plan zaštite šuma.
T.Mandić