Poljoprivrednici kažu da ledeni talas koji je u toku i koji je donio jake jutarnje mrazeve nije bitno ugrozio stanje ozimih usjeva. Marinko Pavlović iz Gomjenice godinama se bavi poljoprivredom. Drži krmače prasilice kojih trenutno ima šest, a godišnje za vlastite potrebe i za prodaju sije oko pet hektara kukuruza i dva do tri hektara strnog žita. Kaže da je prošle jeseni u krajnjem roku posijao pola hektara ječma i hektar i po pšenice, dodajući da je zadovoljan stanjem usjeva. “S obzirom na uslove sjetve koji su bili u jesenjem periodu, kada su bile velike količine padavina pa je bio otežan ulazak u parcele, uspio sam najdje oko 5. novembra da izvršim sjetvu strnih žita. Zadovoljan sam u kakvom se stanju nalaze usjevi, a uskoro ću ići sa neophodnom prihranom”, ističe Pavlović.
I u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kažu da zima dosad nije negativno uticala na ozime usjeve. “Što se tiče ozimnih usijeva, ovo žito je trenutno u fazi bokorenja. Na njivama su trenutni uslovi još uvijek dobri. Bolje je tamo gdje ima snježnog pokrivača, ali možemo konstatovati da trenutna situacija pogoduje ozimim kulturama”, kaže Siniša Slijepac iz Resora.
U Resoru ističu da u martu kada se poveća i ustabili temperatura zemljišta treba uraditi prihranu ozimih žitarica, preporučujući da se na parcelama gdje su se pojavili izvrši uništavanje glodara. “Prihrana ide standardna, zavisno od kulture. Naši proizvođači u prvom prihranjivanju uglavnom koriste KAN, a onda u zavisnosti od potreba MPK đubriva. Primjetili smo, a i sugerisali su nam poljoprivrednici, da su se na pojedinim lokacijama pojavile štete na usjevima koje su prouzrokovali miševi. Preporuka je da se u aktivne rupe stavi otrov kako bi se smanjile štetne posljedice koje glodari mogu da izazovu”, naglasio je Slijepac.
Pojedini poljoprivrednici, među kojima je i Marinko Pavlović, nakon žetve strnog žita na te parcele siju heljdu. Na taj način, kako kažu, maksimalno koriste obradivo zemljište i povećavaju rentabilnost proizvodnje.
Zoran Sovilj