U martu se navršava godina pandemije virusa korona koja je nametnula novu normalnost, onlajn nastavu, brojna ograničenja i epidemiološke mjere koje su građanima BiH ranije izgledale samo kao ekstravagancija azijskih zemalja.

Građani su se u međuvremenu navikli na život pod maskama i po korona-pravilima, a koliko se to odrazilo na njihovo mentalno zdravlje, istraživala je naša novinarska ekipa. – Što se mora, nije teško. Pridržavam se u potpunosti epidemioloških mjera i poštujem sve propise – prokomentarisao je jedan naš sugrađanin.

Opšta je ocjena da su se stariji građani lakše prilagodili na ograničenja koja donosi život u vrijeme Kovida-19. U situaciji koja nas tjera na prihvatanje izmijenjene svakodnevnice, ljudi nemaju mnogo vremena za razmišljanje. Stoga stručnjaci smatraju da će se tek kada pandemija bude iza nas, pojaviti posljedice po mentalno zdravlje stanovništva. Maja Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut iz Psihološkog savjetovališta “Psiholuminis”, kaže da su mladi najviše zakinuti.

– Pored starijih osoba, najviše empatije dijelim s mladima. Oni su ostali bez maturskih proslava i ekskurzija, zakinuti su za druženja, podijeljeni u grupe, nedostaju im drugari iz druge grupe, unutar odjeljenja. Posebno govorim za maturante kojima je ovo posljednja godina školovanja i prilika da budu zajedno sa svojim drugarima, a i te kako su ograničeni – ističe Zorićeva.

Ona je dodala da se, u vrijeme pandemije virusa korona, povećao broj onih koji traže stručnu pomoću u Psihološkom savjetovalištu “Psiholuminis”. Posebno je to povećanje bilo izraženo u periodu decembra i januara mjeseca, kad je vladala praznična euforija, što je uticalo na pojavu određenih teškoća u mentalnom funkcionisanju građana.

I zemljotres koji je pogodio Hrvatsku krajem prošle godine, a osjetio se i na području Prijedora, izazvao je uznemirenost i probudio neka prethodna traumatska iskustva, zbog čega su građani izrazili potrebu da rade na tome. Među problemima ističu se anksiozno-depresivni poremećaji, teškoće u bračnom funkcionisanju usljed produbljene ekonomske krize i odvojenosti.

– Bitno je da se uspostavi struktura dana, da imamo tačno šta treba da radimo, da se bavimo određenim fizičkim aktivnostima. To je zimi malo otežano, ali ako nema trčanja i povrtarstva, tu su šivanje i pletenje itd – rekla je Maja Zorić.

Važno je, kažu stručnjaci, ostati u kontaktu s najmilijima, ako ne direktno onda preko telefona ili na neki drugi način, da ne čekamo da nas neko pozove, nego da budem otvoreni i da pozovemo mi njih. Neophodno je zadržati pozitivno razmišljanje, jer kako je rekla naša sagovornica: kakve su vam misli, takav vam je i život.

D. S.