Prema podacima prijedorskog Centra za socijalni rad u porastu je broj malolјetnika koji su izvršili krivična djela ili prekršaje. Magistar supervizije u socijalnom radu Branka Jandrić Vuković navodi da je tokom 2024. godine, stručni radnik zaposlen na poslovima zaštite djece sa poremećajem u ponašanju i u kontaktu sa zakonom imao 104 predmeta, a prošle godine 185 predmeta.
„Prošle godine evidentirana su 23 (21 M/ 2 Ž) počinioca krivičnih djela, od čega je jedno lice ženskog pola mlađa malolјetnica uzrasta 14-15 godina, dok su svi ostali starosne kategorije 16-18 godina, odnosno stariji malolјetnici. Najčešće su skloni nanošenju tjelesnih povreda (7), nasilјu u porodici (5), krađi (2), omogućavanju uživanja opojnih droga (1), zatim oduzimanju i oštećenju tuđe stvari (1), ugrožavanju javnog saobraćaja (2), javnom izazivanju i podsticanju mržnje (1), ugrožavanju sigurnosti (3) i nanošenju teške tjelesne povrede (1)“, navodi ona.
Dodaje da je u prekršajnim postupcima procesuirano 20 (19M/1Ž) malolјetnika, te da su svi stariji malolјetnici.
„Pored porasta vršnjačkog nasilјa evidentan je porast poremećaja u ponašanju, malolјetničkih trudnoća i uopšteno seksualnih zloupotreba djece i krivičnih djela počinjenih na štetu malolјetnih lica. Evidentirano je 13 (12Ž/1M) djece žrtava krivičnih djela od kojih je devet žrtava određenih krivičnih djela protiv seksualnog integriteta, oblјube djece, seksualnog zlostavlјanja i nasilnog ponašanja nad djecom. Primijećeno je takođe povećano obraćanje škola, gdje se na Centar za socijalni rad prebacuje znatan dio postupanja iz dijela vaspitno-obrazovnog sistema i pedagoškog rada. Centar zaprima sve veći broj dopisa škola koji se odnosi na izbjegavanje nastave, napuštanje školovanja i druge problematike koje se odnose na roditelјe, neadekvatne vaspitne stilove i pristupe, nedostatak autoriteta i nadzora nad djecom, te oslablјene roditelјske kapacitete“, priča Jandrić Vukovićeva.
Dodaje da je Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i malolјetnicima RS u krivičnom postupku jasno definisao sva postupanja prema malolјetnim licima koja su počinioci krivičnih djela.
„U okviru pravosudnih institucija koje rade na ovim predmetima imamo sertifikovane policijske službenike, tužioca za malolјetnike i sudije za malolјetnike gdje se o načinima sankcionisanja odlučuje u skladu sa uzrastom djeteta, ličnim karakteristikama, porodičnim, socijalnim, vaspitnim, obrazovnim i drugim specifičnostima u kojima dijete živi i odrasta. Organ staratelјstva, odnosno Centar za socijalni rad, ima značajnu ulogu sagledavanja ovih okolnosti i davanja mišlјenja u svakom pojedinačnom slučaju. Uloga Centra je posebno značajna u situacijama kada je na štetu djeteta počinjeno krivično djelo, te se prema djetetu zahtijeva obazriv i stručan pristup kako bi se isklјučila mogućnost sekundarne traumatizacije i dodatne viktimizacije djeteta žrtve“, kaže ona.
Stručnjaci primjećuju da je u poslјednje vrijeme porast broja djece sa problemima u mentalnom zdravlјu koji remete svakodnevno funkcionisanje djeteta i predstavlјaju prijetnju po samo dijete, porodicu i druge.
„U ovakvim situacijama je neizostavno uklјučivanje dječijih psihijatara i psihologa u rad sa djetetom i porodicom. Roditelјi djece koja ispolјavaju neprimjerena i delinkventna ponašanja ne smiju biti izostavlјeni jer svakako snose odgovornost i obavezu za ponašanja svoje djece, a ujedno moraju biti uklјučeni u rad institucija zajedno sa djetetom. Postoji i zakonom definisana odgovornost roditelјa koja podliježe sankcionisanju uslјed propuštanja, ali se nažalost u nedovolјnom obimu preispituje na način da se protiv roditelјa pokreće sudski postupak i izriče sankcija“, smatra ona.
Ističe da je preventivno djelovanje potrebno još u predškolskom uzrastu djece. Dodaje da se preventivno sprovode različite aktivnosti s cilјem suzbijanja malolјetničke delinkvencije, a potom i prevencije recidivizma kod malolјetnika koji su već evidentirani kao počinioci krivičnih djela i prekršaja.
„Kod malolјetnika je vrlo važna postupnost u izricanju sankcija gdje se poseže za alternativnim načinima reagovanja, odnosno primjene restorativne pravde i vaspitnih mjera prema malolјetnim licima, s cilјem da se na njih djeluje da shvate nezakonitost i pogrešnost svojih postupaka i ponašanja, da se radi na korekciji i usmjeravanju ka društveno poželјnim i prihvatlјivim obrascima i sprečavanju ponavlјanja delinkventnog ponašanja“, ističe Jandrić Vukovićeva.
Kao neko ko dugi niz godina radi sa djecom koja su ispolјila delinkventno ponašanje, Jandrić Vukovićeva napominje da nema loše djece, već samo loših ponašanja i da u svakom djetetu moramo pokušati pronaći zdrave vrijednosti na kojima ćemo graditi promjenu koju želimo.
„Imamo situacije da je roditelј previše popustlјiv, pa je djetetu sve dozvolјeno i sve se toleriše i imamo situacije gdje su zastuplјeni prestrogi vaspitni stilovi, dijete ništa ne smije, gdje su očekivanja od djeteta zaista prevelika. Insistiramo da roditelј usvaja adekvatan vaspitni stil koji je u skladu sa uzrastom njegovog djeteta, sa kapacitetima koje taj roditelј ima, da zadrži autoritet nad svojim djetetom, ali ujedno da mu pruži lјubav, toplinu, pažnju, da ima povjerenje svog djeteta da mu se može obratiti u slučaju bilo kakve situacije u kojoj se dijete nađe”, zaklјučuje ona.
Inspektor Kriminalističke policije u Policijskoj upravi Prijedor Danijela Kukić kaže da su tokom osam mjeseci ove godine zabilјežili šest krivičnih djela malolјetnika u prijedorskoj regiji, a u istom periodu prošle godine 15.
“Kada je upitanju 2025. godina ukupno su evidentirana 24 krivična djela, a posmatrajući strukturu krivičnih djela možemo reći da su najčešće izvršena krivična djela malolјetnika zapravo imovinska krivična djela, teške krađe, oštećenje i oduzimanje tuđe stvari”, kaže ona.
Djeca do 14 godina nisu krivično odgovorna, od 14 do 16 godina odgovaraju kao mlađi malolјetnici, a od 16 do 18 su stariji malolјetnici.
“Policijski službenici u svakom konkretnom slučaju preduzimaju zakonom predviđene mjere i radnje pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva, te u saradnji sa drugim relevantnim službama, školama, zdravstvenim ustanovama, Centrom za socijalni rad i sa porodicama. Prema malolјetnicima koji su izvršili krivično djelo ne postupa se isto kao i prema punolјetnim izvršiocima krivičnih djela, a postojanjem Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i malolјetnicima u krivičnom postupku RS daje se mogućnost istovremeno da malolјetnik kao izvršilac odgovara za ono što je učinio, ali i da popravi svoje ponašanje i da se vrati na ispravan put”, zaklјučuje Kukićeva.
Bojana Majstorović