Kod spomen obilježja na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora „Ciglana“ služen je parastos i položeni vijenci za nevino stradale srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu. Kada je u ljeto 1942. godine sa majkom, dvije sestre i dva brata doveden u logor, Mladen Vučkovac je bio beba od mjesec dana. Majka mu je kasnije pričala kroz kakve su patnje prošli, koje mnogi logoraši nisu preživjeli. “U ovom logoru je bilo pakleno. To je bio veliki, sabirni ustaško domobranski logor koji je sakupljao stanovništvo sa čitavog okruga prijedorske opštine. Kada smo došli u logor, smejstili su nas u ladare za cigle, prostorije gdje se sušila cigla. Muško stanovništvo su odvodili. Za dvije noći iz moga zaseoka odvedeno je 20 muških glava, nikada se nisu vratili”, kaže Vučkovac.
U gradskoj Organizaciji porodica poginulih boraca, zarobljenih i nestalih civila ističu da su u logoru “Ciglana” žene, djeca i starci bili mučeni i umirali od gladi, dodajući da su mnogi mučenici iz ovog prebačeni u zloglasni logor Jasenovac. “Možemo reći da u Drugom svjetskom ratu nikad nijedan logor nije bio ni za Hrvate ni za muslimane, samo je logor bio za Srbe. To je činjenica i ta činjenica ne može se pobiti. Mi moramo ovo spominjati, ovo je naša obaveza, dužnost. Svaki naš sugrađanin koji je imao pretka ovdje, treba da bude prisuten. Ovo je mjesto svih nas i svi zajedno treba da čuvamo sjećanje na nevino stradale Srbe”, rekao je Slaviša Knjeginić, potpredsjednik ove Organaizacije.
“Logor “Ciglana” u Prijedoru je simbol stradanja nevinih ljudi u Drugom svjetskom ratu”, poručili su iz Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite, naglašavajući da je obaveza i dužnost da se od zaborava čuvaju sjećanja i istorijske činjenice. “Naša obaveza i dužnost je da ovakva mjesta obilazimo, da gajimo kulturu sjećanja i pamćenja na nevinostradale žrtve i da istrajemo u istini koja se u današnje vrijeme sve više prekraja i sve više mijenja u koris nekih koji nisu dali ni blizu doprinos kao srpski narod u borbi protiv fašizma”, naglasio je Radenko Topalović, šef kabineta ministra rada i boračko-invalidske zašte.
Iz lokalne zajednice poručili su da čuvanje sjećanja treba da bude u službi mira i sprječavanja ponavljanja istorijskih grešaka. „Poruka sa ovoga mjesta logora „Ciglana“ je da treba da se sjećamo naših žrtava, da odamo počast svim poginulim, kako u Drugom svjetskom tako i u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Napominjati da se više nikad to ne ponovi i ne desi jer rat nikome nije donio ništa dobro, pogotovo na ovim našim područjima gdje su ratovi bratoubilački i gdje najviše stradaju civili i nedužni narod“, rekao je Nenad Mejakić, zamjenik gradonačelnika Prijedora
Prema dostupnim informacijama, kroz ustaški logor „Ciglana“ prošlo je 14500 žitelja. Mnogi su mučeni i svirepo pobijeni ili su umrli od gladi i tifusa. Spomenik u krugu nekadašnje ciglane podignut je 1985. godine, nakon Titove smrti, a prvi put je osveštan prije pet godina. Na njemu je natpis: „Od jula 1942. do proljeća 1943. godine na ovom mjestu je bio ustaški logor. Noću 24/25. april 1943 godine borci Pete kozarske brigade zauzeli su logor i oslobodili zatvorenike. Slava onima koji su prezreli smrt radi naših života. Radnici Ciglane 1985. godine“.
Zoran Sovilj