Dugotrajna suša ostavila je posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, a nedostatak vlage u zemljištu otežao je pripremu parcela i sjetvu ozimih kultura. Iako su nedavne padavine donijele određeno olakšanje, još uvijek nema dovoljno vlage da bi se u potpunosti nadoknadile posljedice sušnog perioda.
Dugotrajna suša značajno je uticala na ovogodišnju poljoprivrednu proizvodnju, a njene posljedice osjećaju se i tokom pripreme zemljišta za jesenju sjetvu. Nedostatak vlage otežava osnovnu obradu zemljišta i usporava radove, dok će dalji tok sjetve u velikoj mjeri zavisiti od količine padavina u narednom periodu.
Prema riječima Duška Komnenovića, višeg stručnog saradnika u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, kiša koja je pala prethodnih dana donekle će olakšati pripremu zemljišta i sjetvu, ali nije dovoljna da nadoknadi sve posljedice nepovoljnih vremenskih prilika.
„Suša je mnogo uticala i tokom sezone, posebno na proljećne kulture, čemu smo bili svjedoci. Njene posljedice osjećaju se i sada, prilikom pripreme zemljišta za sjetvu jesenjih kultura, poput pšenice, ječma, raži i drugih strnih žita. Pozitivno je to što smo proteklih dana imali padavine, koje će koliko-toliko olakšati osnovnu obradu zemljišta, pripremu i samu sjetvu, koja je već počela. Međutim, te padavine nisu dovoljne da nadoknade ono što je tokom sezone izgubljeno usljed klimatskih promjena“, istakao je Komnenović.
Na području Prijedora među najzastupljenijim jesenjim kulturama su pšenica, zob, ječam, tritikale i uljana repica. Iako je sjetva uljane repice već obavljena, nedostatak vlage uticao je na njeno neravnomjerno nicanje. Zbog toga bi pojedini proizvođači mogli biti primorani da ponove sjetvu ili da se opredijele za drugu kulturu.
Kada je riječ o strnim žitima, optimalni rok za sjetvu pšenice je, prema riječima Komnenovića, od 5. do 25. oktobra. Ipak, promjene klimatskih uslova uticale su na pomjeranje rokova, pa je pšenica prethodnih godina sijana i sredinom novembra.
U slučaju kašnjenja sjetve, proizvođačima se savjetuje povećanje količine sjemena, uz prilagođavanje agrotehničkih mjera uslovima na terenu. Pomjeranje optimalnih rokova može dodatno povećati troškove proizvodnje i uticati na konačne prinose.
Mirko Jokić, rukovodilac Područne kancelarije Prijedor Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, naglašava da klimatske promjene zahtijevaju prilagođavanje izbora biljnih vrsta i sortimenta sve češćim sušnim periodima.
„Mora se razmišljati o izboru biljnih vrsta i sortimenta koji su prilagođeni suši. Kada je riječ o kukuruzu, potrebno je birati otporne hibride kraćeg vegetacionog perioda. Od drugih kultura, suncokret postaje sve zanimljiviji, kao i uljana repica. Zanimljiva je i sjenaža kao alternativa, odnosno dopuna kukuruznoj silaži“, naveo je Jokić.
Osim vremenskih prilika, dodatni izazov za poljoprivrednike predstavljaju troškovi proizvodnje. Suvo i tvrdo zemljište otežava obradu, zbog čega je potrebno više goriva, što dodatno opterećuje poljoprivredna gazdinstva.
Poljoprivredni proizvođači tako se nalaze pred dilemom da li nastaviti sjetvu u postojećim uslovima ili sačekati nove padavine. Od količine kiše u narednim danima zavisiće ne samo dinamika jesenjih radova već i mogućnost da se sjetva završi u optimalnim agrotehničkim rokovima.
Gordana Kaurin