U rodnom mjestu Branka Ćopića, u Hašanima, održana je tradicionalna književna manifestacija „Ćopićevim stazama djetinjstva“, koja već tri decenije čuva uspomenu na jednog od najznačajnijih pisaca srpske književnosti i njegovo neprolazno književno djelo.
Ovogodišnje okupljanje bilo je posvećeno obilježavanju 111 godina od rođenja velikog književnika, kao i očuvanju njegovog stvaralačkog nasljeđa, koje i danas povezuje generacije čitalaca i ljubitelja pisane riječi.
Predsjednica banjalučke Fondacije „Branko Ćopić“ Mirjana Stoisavljević istakla je da manifestacija ima poseban kulturni i nacionalni značaj, naglašavajući da se njome nastavlja tradicija koja je i prije posljednjeg rata okupljala brojne poštovaoce Ćopićevog stvaralaštva.
„Imam sreću da ugostimo u Hašanima drage goste na književnoj manifestaciji od nacionalnog značaja, ‘Ćopićevim stazama djetinjstva’, u čast pisca od čijeg nas rođenja dijeli 111 godina, a koji je preminuo prije 32 godine. Ove godine obilježavamo i 30 godina od kada Republika Srpska organizuje ovu tradicionalnu manifestaciju“, navela je Stoisavljevićeva.
O veličini Ćopićevog književnog opusa govorio je pjesnik Zoran Kostić, ističući da je njegov doprinos srpskoj književnosti nemjerljiv.
„Branku se ne možemo nikada odužiti za sve ono čime nas je zadužio svojim vrhunskim književnim djelom. Vjerovatno je tačno ono što je Ivo Andrić govorio o njemu – da je najdjelotvorniji pisac, ne samo svog vremena nego i srpske književnosti uopšte. Poznato je da Branko nikada nije redigovao stranice koje bi napisao. To je bila prva ruka, tako da ni lektori nisu imali mnogo posla“, rekao je Kostić.
U okviru manifestacije uručena je i nagrada „Blagodarje“, koju dodjeljuje Fondacija „Branko Ćopić“. Ovogodišnja dobitnica je Sunčica Marković iz Novog Sada, autorka izložbe posvećene velikom književniku, koja će biti dio stalne postavke pozorišta „Ježeva kućica“ u Hašanima.
Markovićeva je istakla da joj priznanje predstavlja potvrdu značaja višegodišnjeg istraživačkog i kulturnog projekta koji realizuje Kulturni centar Novog Sada u saradnji sa Maticom srpskom.
„Za mene ovo priznanje znači potvrdu da smo višegodišnjim projektom, koji realizuje Kulturni centar Novog Sada u saradnji sa Maticom srpskom, zaista postigli cilj. Projekat realizujemo od 2022. godine, a posvećen je migracijama i kolonizaciji Vojvodine u 20. vijeku. Jedan od njegovih segmenata bila je i izložba o Branku Ćopiću, koja je naišla na odlične reakcije u Novom Sadu i širom Vojvodine, a potom i u Bosni i Hercegovini“, istakla je Markovićeva.
U Fondaciji „Branko Ćopić“ naglašavaju da ovogodišnja manifestacija ima poseban značaj i zbog otvaranja hašanskog pozorišta „Ježeva kućica“, smještenog preko puta kuće Ćopićevog ujaka Andrije. Riječ je o važnom iskoraku za kulturni život ovog kraja, posebno imajući u vidu da u širem okruženju ne postoji pozorište kao ustanova.
Otvaranjem pozorišta stvoreni su novi uslovi za njegovanje pozorišne umjetnosti, afirmaciju književnosti i približavanje Ćopićevog stvaralaštva najmlađima, ali i budućim generacijama.
Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima. Tokom bogate književne karijere ostavio je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti, posebno djelima koja odlikuju toplina, humor, lirizam i duboko razumijevanje čovjeka i njegovog vremena.
Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, a godinu kasnije dodijeljena mu je nagrada „Milan Rakić“. Godine 1940. nagrađen je i od Srpske kraljevske akademije. Za roman „Ne tuguj, bronzana stražo“ dobio je NIN-ovu nagradu za roman godine 1958, dok je njegova antologijska zbirka pripovjedaka „Bašta sljezove boje“ ovjenčana Njegoševom nagradom 1972. godine. Za člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1968. godine.
Ćopić je preminuo 26. marta 1984. godine u Beogradu, ostavivši iza sebe književno nasljeđe koje i danas živi kroz njegova djela, sjećanja na djetinjstvo i neponovljivi svijet njegovih junaka.
Manifestacija „Ćopićevim stazama djetinjstva“ još jednom je potvrdila da Hašani nisu samo rodno mjesto velikog pisca već i trajno mjesto susreta književnosti, kulture i sjećanja na jednog od najvoljenijih autora srpske književnosti.
Gordana Kaurin