Rudarske površine čine 0,8 odsto teritorije Republike Srpske u kojoj postoje 125 eksploatacionih polja i većina ima ekološke dozvole, rekla je predstavnik Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske LJiljana Stanišljević.
Ona je na okruglom stolu na Rudarskom fakultetu u Prijedoru ukazala da je potrebna stroža regulativa kada je riječ o zaštiti životne sredine, te jače mjere kontrole.
“Srpska nije opterećena površinama, ali jeste uticajima, s obzirom na neprimjenjivanje propisa”, rekla je Stanišljevićeva.
Ona je dodala da se mjere fazne i trajne rekultivacije izvode skromno.
Dekan Rudarskog fakulteta Svjetlana Sredić rekla je da se okrugli sto o razvojnim i ekološkim izazovima rudarstva i ekologije održava drugu godinu i da je ideja da se na jednom mjestu okupe akademska zajednica, privreda, rudarsko-geološke institucije i nadležna ministarstva kako bi razgovarali o pozitivnim i negativnim primjerima.
Ona je ukazala da mineralne sirovine zahtijevaju širok strateški pristup od zakonske regulative, preko istraživanja i eksploatacije do rekultivacije.
Ona je ocijenila da problemi nastaju dijelom zbog propusta u zakonima, izgubljenog povjerenja i nepoštovanja procedura.
“Iz tog razloga mi danas pričamo o tim procedurama i o tom putu koji treba da prođe svaki projekat, jer ne znači svaki projekat istraživanja da će biti eksploatacija”, dodala je Sredićeva.
Profesor Vladimir Malbašić rekao je da treba razmišljati u pravcu da se studije ekonomske opravdanosti i uticaja na životnu sredinu paralelno rade, te dugoročno razmišljati o tezi koja treba da zaživi – rudarstvo i ekologija.
Učesnicima je podijeljen zbornik radova koji su danas predstavljeni, a u narednih desetak dana biće doneseni zaključci sa skupa koji će predstavljati prijedloge i rješenja.
Skupu su prisustvovali i predstavnici Republičkog zavoda za geološka istraživanja, Rudarskog i Instituta za građevinarstvo, firme RiTE “Ugljevik”, EFT “Stanari”, RŽR “LJubija” i Gradske uprave Prijedor, te studenti Rudarskog fakulteta.
SRNA