Nekoliko dana nakon pomjeranja kazaljki za jedan čas unazad zbog zimskog računanja vremena, oni koji teže podnose promjene u dnevnom ritmu mogu da osjete posljedice poput umora i slabije koncentracije.
Psiholog Maja Savanović Zorić navodi da izlazak iz svakodnevne rutine može narušiti osjećaj sigurnosti i predvidljivosti. Dolazi do mimoilaženja u svakodnevnim aktivnostima između roditelja i male djece koja i dalje spavaju po ranijoj navici. Školarci koji su navikli da uče u određenom dijelu dana, mogu imati slabiju koncentraciju, jer je potreban određen vremenski period da se prilagode.
„Ono što je najgore što možemo uraditi je da sebi stvaramo pritisak oko toga što onda može izazvati neke dodatne tegobe kao što su anksioznost, uopšte osjećaj neke bezvoljnosti, zbog čega onda osobe koje imaju te predispozicije uglavnom na kraju se jave za pomoć. Često kažem da ove promjene iako mnogim ljudima ne djeluju kao male, jesu zaista promjene i da je nama svima teško da se prilagodimo novim promjenama, ali da ih ne možemo izbjeći. Ono što možemo jeste da promijenimo način kako ih doživljavamo i kako ćemo ih prebroditi. I nekako to bi ujedno bila i poruka da možda svi od sebe smanjimo ta očekivanja i prihvatimo onako i kako jesu i uslovi i okolnosti”, kaže Savanović Zorić.
Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu sljedeće godine, kada počinje ljetno računanje vremena. Tada će časovnici ponovo biti pomjereni sat unaprijed. Evropska komisija ranije je predložila ukidanje obaveznog pomjeranja sata, ali države članice još nisu usaglasile koju će vremensku zonu svaka regija odabrati. Dok se ne postigne dogovor i dalje ćemo dva puta godišnje pomjerati sat.
Bojana Majstorović