Udruženje “Plavi balon” iz Prijedora, koje kroz psihološku i pravnu pomoć pruža podršku osobama sa atipičnim razvojnim karakteristikama i njihovim porodicama, ušlo je u treću godinu rada. U relativno kratkom periodu, Udruženje je uspjelo podići svijest šire zajednice o važnosti potreba osoba sa razvojnim poteškoćama.
“Veoma smo zadovoljni radom našeg udruženja. U okviru prvog projekta potpisali smo memorandume o saradnji sa Domom zdravlja i Bolnicom, u okviru čega je dogovorena usluga prava prvenstva pri pružanju medicinskih usluga. U toku su pregovori za posebnu uslugu vađenja krvi. Memorandum je potpisan i sa Centrom za socijalni rad, a sa Gradskom upravom imamo kontinuiranu saradnju. Lokalna zajednica počinje da prepoznaje problem koji postaje sve veći”, izjavio je Vojin Nišević, predsjednik Udruženja građana “Plavi balon”.
Po njegovim riječima, osnovni problemi su nedostatak psihološke podrške roditeljima, koji su nosioci porodice, i pravne radionice, jer roditelji često ne znaju svoja, kao ni prava svoje djece, te načine kako da ih ostvare.
Nišević ističe da je potrebno još mnogo rada da bi se postigli željeni ciljevi. Jedan od najvažnijih zadataka je osnivanje dnevnog centra za osobe sa atipičnim razvojnim karakteristikama, kako bi im bila omogućena bolja socijalizacija i funkcionalnost unutar zajednice, čime bi se pomoglo u prevenciji stanja poput depresije i anksioznosti.
“Trenutno pokušavamo da formiramo dnevni centar. Nažalost, smatram da bi, kada bi se sutra otvorio sa kapacitetom od 20 osoba, bio popunjen za mjesec dana. Pokušavamo da ukažemo lokalnoj zajednici na brojnost tih osoba i na stalno povećanje stope i težinu tog problema”, dodao je on.
Udruženje trenutno broji oko 70 članova, ali to nije ni približno broj ljudi koji se suočavaju s ovim izazovom. Zabrinjavajuća je visoka stopa samoubistava, a statistika iz Danske, sprovedena tokom 30 godina, pokazala je da je prosječan životni vijek osoba obuhvaćenih istraživanjem iznosio svega 39 godina.
“Stopa samoubistava, prema nekim studijama, dva puta je veća nego kod tipičnog stanovništva. Većina studija pokazuje da osobe koje postanu punoljetne i izađu iz obrazovnog sistema, u zavisnosti od težine poremećaja, ostaju bez podrške. Te osobe često ostaju zatvorene u kućama, što dovodi do depresije, a ona sa sobom povlači i druge probleme. Tada se najčešće uključuje psihijatrijska terapija, koja gotovo uvijek ima nuspojave i koja nerijetko dovodi do kardiovaskularnih problema”, pojasnio je Nišević.
Nišević, koji ima osamnaestogodišnjeg sina sa atipičnim razvojem, zahvalio je svim ljudima koji su tokom rada udruženja pružili podršku.
“Nedavno smo, zajedno sa Centrom za socijalni rad, sproveli kraći projekat u njihovim prostorijama. Takođe, odigrana je humanitarna predstava u Pozorištu Prijedor, u organizaciji Omladinskog saveza Prijedor, kojom su prikupljena sredstva za naše udruženje”, dodao je on.
Jedan od stalnih izazova ostaje i potreba za većom informisanošću javnosti o poteškoćama s kojima se suočavaju osobe sa atipičnim razvojem i njihove porodice.
“Dosta je ljudi i institucija koji pokušavaju da nam pomognu, ali mi se ipak čini da, kao društvo, još uvijek ne shvatamo ozbiljnost i širinu problema. Često se ljudi fokusiraju samo na djecu sa specifičnim potrebama, međutim, ovaj problem utiče na cijelu porodicu — ne samo na roditelje, već i na ostalu djecu. Kao primjer, navešću situaciju kada je moj Marko bio mali i, zbog svog ponašanja, legao je na sred ulice. Ljudi su komentarisali i smatrali ga razmaženim, što je razumljivo, jer nemaju uvid u specifičnosti ponašanja ovih osoba. Upravo zbog toga, važno je raditi na podizanju svijesti i skretanju pažnje javnosti na ove izazove, kako bi razumjeli situaciju onih koji se s njom svakodnevno suočavaju”, zaključio je Nišević.
Iako je Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježen 2. aprila, iz udruženja naglašavaju da podrška osobama sa autizmom mora biti kontinuirana. Stalan rast broja članova potvrđuje rastuće potrebe za podrškom, a udruženje je do sada realizovalo oko 20 različitih aktivnosti.
STATISTIKA
Autizam, ili poremećaj iz autističnog spektra (ASD), pogađa jednu od 127 osoba, što predstavlja 61,8 miliona ljudi širom svijeta, kako je otkrila studija naučnika sa Univerziteta u Sidneju. Takođe, globalna učestalost, prema istraživanju objavljenom u britanskom časopisu The Lancet Psychiatry, iznosi 788,3 na 100.000 ljudi, što je gotovo dvostruko više od prethodnih procjena.
Renata Š. Novaković
Foto: Pixabay